Skidamo prašinu: Adela Deszaty - osječka filantropkinja
Mnogi ne znaju da je današnja Ulica Hrvatske Republike nekada nosila naziv Desatičina ulica. Ime je dobila po bogatoj udovici osječkog ljekarnika, Adeli Deszaty.
Njihova ljekarna nalazila se u Dugoj ulici, današnjoj Strossmayerovoj ulici, te se iznad ljekarne nalazio njihov dom. Adela je, ostavši bez muža, a djece nije imala, dane upotpunjavala svirajući u tada poznatom osječkom triu. Svirala je klavir dok je Josip Gustav Blau svirao violinu, a Ivan Nepomuk Hummel violončelo. Bez Hummela nije mogao proći niti jedan važniji glazbeni događaj u Osijeku. To samo govori u kakvom se visokom društvu Deszaty kretala.
Bila je obrazovana te izuzetno cijenjena, ne samo od strane osječke „kreme“ već su je poštovali i siromašni građani. Adela Deszaty se isticala dobročinstvom. Deset dana prije smrti, sav svoj imetak ostavila je za gradske potrebe, posebice za siromašne osječke učenike.
Sadržaj se nastavlja...
Upravo se čita
-
Tijela su pronađena na samom ulazu u Bogdanovce, i to na oranici koja se sve ove godine obrađuje
-
-
Posjetitelji festivala imaju priliku kuhati s Tomislavom Špičekom, zabaviti se uz Indiru Levak, družiti se s igračima NK Osijek te testirati svoje znanje s Deanom Kotigom. Za dozu adrenalina zadužena je ekipa iz Pannonian Challengea s preskokom preko kamiona za odvoz otpada
Poginula je tragično. Upravo na jučerašnji datum, 5. ožujka 1885. godine Adela je krenula prema Žalosnoj kapelici kod Kamenitog Križa da se pomoli. No, nikada se nije vratila kući. Njezino tijelo pronašli su u obližnjoj tvrđavskoj jami. Sudbena komisija je utvrdila da zločin nije počinjen iz koristoljublja jer je sav novac i nakit Adela imala uz sebe u trenutku pronalaska tijela. U to vrijeme osječka policija nije imala detektiva te je slučaj ostao zauvijek neriješen.
U znak zahvalnosti prema velikoj dobročiniteljici grad je Ulicu Divljeg čovjeka, koja je tada nosila ime prema lokalnoj krčmi, preimenovao u Ulicu Adele Deszaty.
Dvije godine nakon Adeline smrti, utemeljeno je Humanitarno društvo „Milodar“ iz njezine ostavštine. Društvo je materijano pomagalo najsiromašnije učenike gornjogradskih pučkih škola Sv. Ane i Jägerove škole (koja se nalazila u zgradi današnjeg Filozofskog fakulteta).
I tako danas, sjedeći u uredu zgrade koja se nalazi u nekadašnjoj Desatičinoj ulici, smatram da ne samo Adela Deszaty nego i mnogi osječki dobročinitelji trebaju dobiti tretman kakav zaslužuju u ovome gradu. Puno je filantropa pomagalo generacije i generacije Osijeka. Zaklada Slagalica se iz godine u godinu trudi osvijestiti građane da po uzoru na svoje nekadašnje sugrađane ulažu i vole svoj grad.
Više tekstova iz prošlosti Osijeka, Slavonije i Baranje pronađite u našoj rubrici SKIDAMO PRAŠINU.
Tekst: Vlatka Tikas/Zaklada Slagalica
Izdvojeno
-
Dulje vruće sezone i rjeđi mrazevi značili su da je postala virusna bolest koju najbrže šire komarci u svijetu, a uzima maha i u Europi
-
Ukupno je u Hrvatskoj 399 lokacija s kamerama, a u Slavoniji i Baranji je njih 79
-
Bez obzira na poskupljenje općenitih životnih troškova, studenti u Osijeku imaju privilegiju relativno stabilnih cijena najma stanova
-
Olga ne planira napustiti Osijek, a u Ukrajinu odlazi samo u okviru posjeta rodbini i prijateljima
Reci što misliš!