Vijesti / Regija

rekordni rezultati

Turistički boom u Slavoniji i Baranji: Otkrivamo što turiste najviše privlači u našu ravnicu

'Ono što mi se najviše svidjelo je hrana. Hrana i ljudi'

Osijek. Grad u srcu Slavonije. Iako na kontinentu, zadnjih godina kontinuirano obara rekorde u noćenjima. Zora je tek svanula, no gosti s drugog kraja svijeta odlično su raspoloženi, s osmjehom pakiraju stvari, zbrajaju dojmove iz Slavonije, a još do jučer nisu ni znali za ovaj dio Hrvatske...

„Dubrovnik i Split su mjesta za koja sam čuo. Nikada do sada nisam čuo za Osijek, divno je, upravo sam slao poruke svojim prijateljima iz Australije da želim duže ostati ovdje i ne želim ići kući. Divno mjesto.“ – rekao je John McAllister iz Tasmanije.

turisti tvrđa osijek
sve više turista dolazi u slavoniju i baranju Rekordan rast broja noćenja u Osječko-baranjskoj županiji

„Uistinu sam uživala ovdje. Bilo je vruće, ali prekrasno mjesto. Ono što mi se najviše svidjelo je hrana. Hrana i ljudi.“ – dodala je Carrie Leung.

 „Prvo stajanje bit će u Vukovaru. Tamo smo za otprilike 35 minuta. Posjetit ćemo memorijalni centar bolnice u Vukovaru. Kao što sam vam rekao, to je sveto mjesto Domovinskog rata. Vukovar je simbol hrvatske neovisnosti. Nakon toga idemo u kratku šetnju gradom. Nešto prigristi, a zatim idemo u Ilok u prekrasni vinski podrum.“ – najavio je turistički vodič Vladimir Poznić.

U Osijeku i okolici proveli su nekoliko dana. S dobrim razlogom... Na samo nekoliko kilometara od grada - uživali su u vožnji kanuom, oni odvažniji penjali su se u adrenalinskom parku, letjeli na zip lineu...

A zip-line jednako je uzbudljiv za djecu, ali i odrasle. U baranjskoj prirodi životinje vam doslovce jedu iz ruke. One pitomije možete i uzjahati i poput princa na bijelom konju doći na romantičnu večeru, a tu ste tek na konju jer vino iz starih, ujedno i najboljih vinskih podruma, osvojilo je britanski kraljevski dvor i mnoge turiste. Gastronomska baština je pak, nešto o čemu turisti pričaju kada se vrate kućama.

„Ova je riba drugačija od norveškog lososa. Okusom mi je sličnija bakalaru. Vrlo je ukusna, jako mi se sviđa.“ – rekao je Olaf iz Norveške.

brojni gosti u gradu na dravi Osijek ponovno živi! Obaraju se rekordi u noćenjima. Stigli turisti iz Amerike, Nepala, Walesa, Britanije...

A već sama vožnja kroz Slavoniju i Baranju ne može vas ostaviti ravnodušnima. Nema mora, ali suncem okupana žitna polja turistima pričaju priče o vrijednom narodu koji svoj kruh sam proizvodi. A uz bogate žitnice, stoje i zeleni vinogradi. Jedan od aspekata koji će sigurno privući turiste u Slavoniju i Baranju je i prekrasna priroda. Vožnja automobilom kroz vinograde. Vožnja biciklom kroz vinograde ili jednostavno šetnja, sigurno će se turistima duboko urezati u pamćenje. Te će impresije ponijeti sa sobom kući ali možda će biti razlog da se ponovno vrate ovdje. No kroz vinograde ne morate samo polako. Jer turisti koji dolaze ovdje nisu turisti koji se žele samo sunčati. Statistika kaže da su to visokoobrazovani ljudi koji znaju što žele. Nije ih lako impresionirati. Stoga ih domaćini kroz vinograde dobrano prodrmaju u avanturističkoj, ludoj "offroad" vožnji gdje ponekad i ne znaju što ih čeka.

"Terenska, turistička vožnja gdje isto tako ljude vodimo na mjesta koja nisu tako lako dostupna. Sa normalnim automobilima ili pješice i opet isto tako obilazimo druge kolege vinare, proizvođače sireva, suhomesnatih proizvoda…“ – rekao je vlasnik turističkog OPG-a, Richard Apelt.

Pa iako je teško govoriti o turističkim brojkama u milijunima kao što je to slučaj s Jadranom, početak prepoznatljivosti kontinentalnog turizma znači i to da su mnoge obitelji počele zarađivati i živjeti samo od svojih OPG-ova. Bilo da se bave proizvodnjom paprike ili kulena. Pa se i Richard odlučio, ne samo voziti turiste u ludoj vožnji vinogradima već i napustiti svoj posao koji je radio do tada kako bi turistima ponudio autohtoni seoski smještaj.

„Živjeli smo u Osijeku, pošto je obitelj generacijama prisutna u Osijeku. I znači od jednog totalno gradskog dječarca i bivšeg fotografa ja sam odlučio preseliti se ovamo, prvo posao preseliti ovdje, onda i obitelj. I nisam ni u jednom trenutku požalio." – nastavio je gospodin Apelt.

papuk
30% više posjetitelja Rekordne brojke posjetitelja u Parku prirode Papuk

A ni turisti ne požale kada posjete Slavoniju i Baranju. Jer ovdje se pisala ne samo europska, nego i svjetska kultura i povijest. To im otkriva Vučedolski muzej. Kultura stara koliko i početak izgradnje piramida u Egiptu. 3000 godina prije Krista. No već tada, poznavali su kalendar, astronomiju, taljenje metala, izgradnju kuća. Vučedolska kultura, stara čak 5 tisuća godina već je tada poznavala obuću posebno za lijevo i desno stopalo. E sada zamislite koliko je to napredno kada znate da još uvijek u svijetu u nekim zemljama postoji opanak koji se doslovce oblači kao čarapa. Univerzalan je. Nebitno hoćete li ga navući na lijevo ili desno stopalo. Uz kulturu i povijest nudi se i noćni život, razna događanja, sjajno domaće pivo, kupanje i to uz cijene koje su turistima itekako pristupačne i ne skaču u nebesa. Ponuda će zadovoljiti i najzahtjevnije. Za one goste koji traže i luksuznije također ima sadržaja. Primjerice bazeni na krovovima u staroj jezgri grada, prekrasnoj Tvrđi. No ono što je zasigurno najveći slavonski turistički adut su ljudi. Slavonski mentalitet nešto je posebno. Njihove male, tople, ljudske geste čine razliku. Nevjerojatno ali istinito, u pansionima gosti najfinija domaća vina mogu piti – na povjerenje.

„Svaki gost koji ovdje dođe kod nas može slobodno doći ovdje, sjesti, održati sastanak, a ako odluči nešto popiti onda sam uzme, štogod to bilo i ostavi poruku što je popio. Bilo je par slučajeva da nismo više na tom papiru mogli pročitati što su oni pili jer kako je večer odmicala tako je rukopis postajao najrazgovjetniji. Isto tako, knjigu koju su pročitali gosti mogu ostaviti, a slobodno uzeti onu koju je ostavio netko prije njih. U njima napišu posvetu i dojmove, a nerijetko, kada se vrate kućama, sjete se svojega domaćina i pošalju razglednicu.“ – ispričala je Jasminka Krkić Poznić, vlasnica obiteljskog pansiona.

Kada se ljudski faktor spoji s takozvanom humanom gradnjom i prekrasnim sobama, boravak u smještaju je poseban doživljaj.

turisti tvrđa osijek
sve više turista dolazi u slavoniju i baranju Rekordan rast broja noćenja u Osječko-baranjskoj županiji

„Smještaj ovdje je prekrasan. Jako prostran. Jako osoban. Volim biti ovdje. Kad idemo negdje domaćin je uvijek gostoljubiv i pristojan. Daje nam savjete gdje i što da obiđemo.“ – objasnila je Carrie Leung.

A na rasporedu što obići - jednostavno se mora naći Kopački rit. Prirodni biser. Zovu ga i hrvatska Amazona. Stanište je milijunima ptica. U vožnji ovim parkom prirode, ribe vam doslovce uskaču u čamac. Čest je i bliski susret s divljači, pa će vam uslužni rangeri ispričati neobične priče koje ne piše čovjek – već priroda.

„Sredinom mjeseca počinje Jelenska rika. Znači "rika Jelena". Vrijeme kada se jeleni u ovom kraju pare i zaštićeno je.. zapravo, ne bi se trebalo djelovati na šumi niti previše ih ometati. I mi imamo jedan program koji je vezan uz slušanje u ranojutarnjim satima, slušanje jelena. Ponekad ih se da i vidjeti. To je dosta zanimljivo ujutro. Uvijek imate ovdje, pošto je razlika u temperaturi u noći, oni koji dođu, posjete mogu snimiti onu finu izmaglicu koja se diže u ovom krajoliku. To je specifično i lijepo za vidjeti.“ – ispričao je Damir Vuletić, rendžer u Kopačkom ritu.

Slijev Drave i Dunava na ogromno močvarno područje nije samo neviđen prirodni fenomen za floru i faunu, već i mamac za razne profile turista. U pravilu, zaljubljenike u netaknutu prirodu.

„Ovo je nevjerojatno mjesto. Jako je veliko. Puno cvijeća, biljaka i životinjskog svijeta. Viđamo to i u Belgiji, ali ovdje je puno veće. Jako lijep kontrast u odnosu na jadranske plaže koje smo vidjeli u Hrvatskoj.“ – komentirao je Michael Brommert iz Belgije.

A promatrači ptica, koji nisu zanemariva vrsta turista također imaju puno toga za vidjeti. No o određenim vrstama ptica koje ne žive u njihovim krajevima, također, mogu i puno toga naučiti. Postoji razlog zašto su drveća gdje su kolonije kormorana suha. Kormoran naime pojede čak oko pola kilograma svježe ribe dnevno. Kako bi provario svu tu silnu ribu ima strašno jaku želučanu kiselinu. Ta kiselina ostaje u izmetu, a izmet s kiselinom razlog je suhom drveću. Pa koja je onda tajna kontinentalnog turizma? Je li to mir i priroda? Je li mogućnost lova i ribolova? Možda hrana i piće? Kultura i povijest? Ili pak nepregledne ravnice idealne za cikloturiste? Možda sve od toga, ali nesumnjivo to su ljudi. Skromni. Prirodni. Slavonci.

„Pa ja ne bih rekla da tu ima neke velike tajne. Mi smo po prirodi ovdje gostoljubivi ljudi. I samo trebate primiti svakog gosta koji vam dođe kao najboljeg prijatelja kojeg niste vidjeli jako dugo vremena i tko zna kad ćete ga opet vidjeti. Ja to radim, naši kolege to rade i gosti nam se onda i vraćaju jer oni to osjete.“ – zaključila je vlasnica obiteljskog pansiona Jasmina Krkić Poznić.

Jednostavan je to recept. Ali i jednostavan savjet. Jer dok su sunce i more pročitana knjiga, turizam u Slavoniji i Baranji je knjiga, koja se tek piše.

Izdvojeno

Reci što misliš!