I nekad najmoćnija hrvatska kompanija mogla bi ostati bez više od 1200 hektara zemlje

Radili su vrijedno, živjeli sretno, sve dok država nije promijenila zakon, a njihova Općina Klakar (kod Slavonskog Broda) odlučila da će ubuduće maksimalna površina za zakup iznositi 30 hektara, što znači da ostaju bez polovice zemlje. A i za dio koji im ostaje tek se moraju javiti na natječaj na kojem više nemaju pravo prvenstva. U još većim problemima su velike tvrtke, poput recimo Fortenove, koje ostaju bez stotina hektara i najavljuju otkaze. Tko je kriv za kaos s državnim zemljištima.

Završio je 18-godišnji Kruno Lović školu, ali je u u prvim danima punoljetnosti morao naučiti novu lekciju.

Sadržaj se nastavlja...

"Tek sada vidim zašto toliko ljudi odlazi iz Hrvatske - jer je sve toliko puno nepravde", kaže Kruno. 

Odlučio je ostati na njivi i nastaviti obiteljski posao. 

"Ne tražimo puno. Tražimo samo da se naša dosadašnja zemlja održi", nastavlja Kruno. 
 
U samo nekoliko potpisa, kruh im se razmrvio. Ljući je Kruno od svog oca Jakše zbog odluke koju je donijela Općina i zakona koji je donijela Vlada.   
 
"Kako oni mogu odlučiti, oni koji to ne razumiju niti žive od toga? A oni praktički, svi ti ministri ne snose nikakve financijske posljedice", kaže Jakša Lović. 
 
Listopad je vrijeme sjetve, a Lovići ne znaju kako će žeti. 
 
"Danas mogu biti istjeran s njive, a tko mi garantira da za godinu dana neću biti istjeran iz kuće? I sve će biti po zakonu i sve će provesti neki domaći ljudi", govori Jakša. 
 
Tijekom 20 godina tih je 70 hektara slabe posavske zemlje othranilo petero članova obitelji u Gornjoj Bebrini kod Slavonskog Broda.

"Nismo dužni za zakup, nismo dužni za poreze i kao gospodarstvo zapošljavamo 21 osobu", kaže Jakša. 

Pšenica s ovog polja završit će u mlinu samo stotinjak metara dalje. Brašno će stići u pekaru u istom gospodarstvu. Lovići su podignuli vlastitu sušaru, silos, mlin, pekaru i otvorili 20 prodajnih mjesta", govori Jakša. 

"Nama ne treba niti tražimo stotine tisuća hektara, pri čemu mi ostajemo. Mi smo si složili priču jednog prosječnog europskog gospodarstva s 50 hektara koje može živjeti od svog rada i biti neovisni o europskim prilikama", kaže Jakša. 

Konkuriraju velikim lancima, tuku se s polusmrznutim uvoznim kruhom. Sve su izračunali do zrna žita. Ali po novom zakonu mogli bi ostati - bez 60 posto zemlje.

"Sada se pojavljuje problem sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu", govori Jakša. 

Općina Klakar odlučila je da neko gospodarstvo može dobiti maksimalno 30 hektara. 

"Donošenjem ovog zakona prvi put posjednik gubi prioritete u natječaju", kaže Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore. 

Hrvatska poljoprivredna komora već je upozorila kako je jedino izmjenama Zakona moguće zaštititi skupine poljoprivrednika te da je nužan konsenzus svih sudionika. 

"I jedno gospodarstvo da se uništi ovim zakonom?... To je tragedija", kaže Jakša. 

Pa tko ima pravo uzeti budućnost meni i mojoj djeci?

Jedinice lokalne samouprave donose planove za raspolaganje zemljištem i utvrđuju limit - koliko će jedan od zakupaca moći maksimalno zakupiti zemlje. Do sada je tek 11 jedinica lokane samouprava raspisalo natječaje. Riječ je o ukupno 15-ak tisuća hektara, a već su se pojavili problemi. 

"Kad su ti programi napisani, vidjelo se da negdje postoji 10, drugdje 25, a na trećem mjestu 2000 hektara.  Dobili smo jedno šarenilo", kaže Brlošić. 

"Mi smo u posjedu, s time da smo svaku svoju obvezu izvršili i poštovali sve zakone i sada netko donosi zakon gdje se kaže da ja kao dosadašnji posjednik nemam pravo?? Pa tko ima pravo uzeti budućnost meni i mojoj djeci?!", pita se Jakša. 

"Prvi zakon od osnutka hrvatske države koji u fokus stavlja jačanje OPG-ova", najavljivao ga je Tomislav Tolušić, bivši ministar poljoprivrede. 

Ponosan je bio bivši ministar Tolušić kada je izašao ovaj zakon. 

"Resurs koji nam je najbitniji, resurs kojim nismo dobro raspolagali", kazao je Tolušić. 

"Ministar nije ostao u Vladi, otišao je zbog 120 kvadrata roštilja, no u njegovu zakonu koji raspodjeljuje desetke tisuća hektara državne zemlje programirano je nekoliko pogrešaka. Na takav način dodjela maksimalnih površina nije sukladna Ustavu i sigurno će netko podnijeti  ustavnu tužbu i sigurno će pasti jer nemamo svi jednaka prava", kaže Brlošić.
 
"Tada je ministar Tolušić sve to prebacio na lokalnu samoupravu i Ministarstvo je opralo ruke", govori još jedan bivši ministar Tomislav Panenić, iz saborskog Odbora za poljoprivredu. 

Najveći problem vidi u mogućim manipulacijama zakonom.  
  
"Jedan od većih problema koji će se pojaviti je izdvojenost stočnog fonda od zemljišta, i oni će se pojaviti prioritetno. Mi smo bezemljaši i time će se stvoriti tenzije. Već se vidi da će biti problema i prozivki koje zakon kao takav nema instrumenata da ih riješi", kaže Panenić. 

U Ministarstvu poljoprivrede očekuju da će načelnici, gradonačelnici i župani biti odgovorni. 
  
"Jer najveći prihodi od 65 posto odlaze jedinicama lokalne samouprave", govori Krunoslav Karalić, pomoćnik ministrice poljoprivrede. 
 
Pomoćnik ministrice Krunoslav Karalić odobrava programe raspolaganja zemljištem koje donosi lokalna samouprava. 

"Naravno, zvone telefoni", kaže Karalić. 

Tvrdi da je ovaj zakon mjera državne potpore. 

"Prioritet imaju stočari i OPG-ovi, mikro i mali nositelji, mladi poljoprivrednici. Svi koji budu udovoljavali prvom kriteriju bit će u prednosti. Sve ono što će preostati... za to će se moći javiti dosadašnji korisnici", kaže Karalić. 

Zakonom su novi posjednici u prednosti pred starima, a stočari pred svima ostalima. Time bi se trebao riješiti domaći paradoks: da ima sve više gospodarstava koja se bave stočarstvom, a broj stoke rapidno pada. 

"Imamo organizatora koji tovi svinje i koji je svoje svinje podijelio kooperantima da mu ih tove, svi ti ljudi koji hrane svinje neće imati prednost, nego vlasnik te tvrtke, čije ime je upisano u posjed životinja i možda ima na 10-15 lokacija sjedište svoje tvrtke i on će  ići na natječaj i dobiti maksimalnu površinu", govori Brlošić. 

Druga županija, druga priča. 

"Dobar dan, nalazimo se na polju u Čeretincima. Ovdje je jedna čestica od 18 hektara koju sam osobno vidio kada su je orali", kaže Dejan Blanuša. 

PIK Vinkovci, nekad dio Todorićeva carstva, sada u sklopu Fortenove, i dalje obrađuje zemlju za koju je dugogodišnja koncesija istekla prije mjesec dana.
 
"Sve pokraj PIK-ove farme je državno zemljište gdje smo našli česticu koja kaže da je to Karadžićevo, ime RH, posjedovni list PIK Vinkovci", kaže Blanuša. 

No nekad najmoćnija hrvatska kompanija mogla bi ostati bez više od 1200 hektara zemlje u Općini Markušica u Vukovarsko-srijemskoj županiji. 

"Istekao je ugovor i priča je takva", kaže Budimir Drača, načelnik Općine Markušica. 

Mala općina u Slavoniji pobunila se protiv velike Fortenove.  Ne daju im oranicu na koju su računali. Prva su i jedina općina koja je odlučila zemlju koju je godinama koristila jedna od Agrokorovih tvrtki dati u zakup manjim zakupcima. Maksimum za zakup: 25 hektara. 

"Slušajte, to su uglavnom poljoprivredna domaćinstva i ljudi su dosta uskraćeni za zemlju i računamo da je to ipak neka cjelina i da nam ne bi drugi ljudi koji su moćni... pokušali smo zadovoljiti narod", kaže Drača. 

Do sada je stiglo oko četiri tisuće prijava. "Općina Markušica prijavila je program raspolaganja, ministarstvo im je odobrilo, sve je po zakonu", kaže načelnik Općine. 

"Nitko me nije kontaktirao, baš nitko zbog toga istječe li ugovor", govori Drača.  

Fortnenova grupa se može prijaviti, ali načelnik ima limit: 

"S time da mogu zatražiti  25 hektara kao i svi ostali. Netko je o tome trebao voditi računa, ne mi", kaže Drača. 

Ako se uzima jednoj tvrtki 1100  hektara, a da ona ne da nikakvu primjedbu, što bismo mi iz politike trebali komentirati?", pita se Panenić. 

Fortnenova nije urgirala, no na naš upit odgovaraju da koncesionare ne bi trebalo dijeliti na velike ili male, već na uspješne i neuspješne. 

Limitiranje broja hektara po proizvoljnim kriterijima te nepoštovanje postojećih proizvođača izravno negativno utječu na buduću proizvodnju, kao i na konkurentnost proizvođača na tržištu. Iako su prošlu godinu završili s gubitkom od 78 milijuna kuna, upozoravaju da će bez velikog komada zemljišta, doći do rezanja. Bit će ugrožena brojna radna mjesta i ako lokalne samouprave koje su krenule tim putem provedu natječaje kao što je sada u nekim mjestima slučaj, sigurno će doći do otpuštanja dijela zaposlenika.

"Čuo sam na radiju da će dati otkaz ako izgube Čeretince, a oni ne računaju da će Markušica izgubiti stanovnike. Ja imam suprugu i dvoje djece. Ako zemlju dobije 70 ljudi, koliko je to obitelji?", kaže Blanuša. 

Dejan se nada da će na natječaju dobiti dio zemlje. 

"Ne moram dobiti 25, neka dobijem i 18 hektara i sretan sam. Tu ima 110 hektara. Ako je 1100 hektara i svi poljoprivrednici dobiju, neće biti desetero djece u vrtiću nego dvadesetero, i mladi neće odlaziti", govori Blanuša. 

Iako je riječ o dobrim namjerama zakona, već sada se vidi puno rupa. 

"Oni su svoje zemljište riješili i sad ovaj zakon izjednačava pravne osobe i OPG-ove", govori Brlošić. 

"Posvađat će zakon i njegova primjena ne samo velike i male, već i divove pod političkim patronatom i one koji će tek dobiti prve hektare.
Sukobit će se županije i općine, središnjice i ogranci, ali i stanovnici istog sela, ponekad i članovi iste obitelji, oni pod istim krovom", kaže Brlošić. 

"Cilj je dobiti što više zemlje", kaže Brlošić.
 
Broj gospodarstava raste, broj hektara je ograničen. Zbog tog će bogatstva tek krenuti prava bitka.