Vijesti / Ostalo-Vijesti

Za samo 20 godina

Ostat ćemo bez vode, bit će manje snijega... Što sve čeka Hrvatsku zbog klimatskih promjena?

Manje meda. Manje krušaka. Najezda komaraca i stjenica. Priroda se, za razliku od nas, brzo prilagođava

Manje hrane, najezde novih životinja, ekstremne suše, poplave i požari. Svemu tome svjedočila je Hrvatska zadnjih godina i na svojoj koži osjetila posljedice.

Klimatske promjene globalni su problem koji sve više ljudi tjera iz svojih domova. A posljedice su sve veće. 

Vatra proždire šume Australije, Brazila, Portugala. Poplave haraju Španjolskom. Uragan Dorian i dalje bijesni na Bahamima. Ovo je slika svijeta u posljednjih samo 24 sata.

"Vrijeme se brže mijenja nego što su svi klimatolozi uopće pretpostavljali i ekstremi se događaju non stop", govori klimatolog Branko Grisogono.

Najmanje katastrofa zasad u Europi 

Azija, Pacifik i Afrika najviše trpe. Najmanje je katastrofa zasad u Europi. Ali to su tek prošlogodišnji podaci.

Godišnja se doba sada dijele na hladna i topla. Sve ekstremniji vremenski uvjeti postali su prvi razlog zbog kojeg milijuni ljudi napuštaju svoje domove. 

U prvoj polovici godine od rata je pobjeglo četiri milijuna ljudi. Zbog ekstremnih vremenskih uvjeta raselilo se gotovo dvostruko više ljudi - sedam milijuna. Procjenjuje se da će taj broj do kraja ove godine narasti na 22 milijuna klimatskih izbjeglica.

Razlike u naseljenosti područja, ali i ekonomiji sve su veće. Zadnjih smo tjedana izvještavali o posljedicama koje najviše osjećaju poljoprivrednici. 

Manje meda. Manje krušaka. Najezda komaraca i stjenica. Priroda se, za razliku od nas, brzo prilagođava.

Naše biljke i kukci sele na sjever

"Vidi se da dolaze drugačije biljke, a ove naše i biljke i kukci se sele ka sjeveru i u veće visine. Vinogradari kažu da imaju minipoplave i mini suše skoro stalno. Kiša ne pada kada treba. Kada treba, onda previše padne. I onda je predugi period od suše. Znači trajanje i intenziteti se bitno mijenjaju nego ono na što smo navikli", dodaje za RTL Danas klimatolog Grisogono.

Zato su neke zemlje već napravile projekciju što će saditi i koje životinje uzgajati u skladu s klimatskim promjenama. Ali Hrvatska još nema plan. A svakako nam treba. Jer ovo je naša projekcija:

"Gorski Kotar će imati vjerojatno 50 posto manje snijega zimi nego što ima sada za svega 10, 20 godina. Drugačije vrste riba će ovdje biti. Mi ćemo imati sve manje i manje tekuće protočne vode. Hrvatska je bogata sa vodom ali ona isto i ponire. Imat ćemo problema sa Neretvom, rijekom Mirnom. Na puno mjesta će se događati prebrze promjene", napominje.
 
I zato nije dovoljno samo čekati Europu, UN ili najglasniju među svima - švedsku tinejdžericu da riješi problem koji se tiče cijelog svijeta.

Izdvojeno

Reci što misliš!