Vijesti / Osijek

ruši se, ali se i sadi

ANALIZA: Istražili smo koja drveća u Osijeku se režu, a koja sade

ANALIZA: Istražili smo koja drveća u Osijeku se režu, a koja sade
Dubravka Petric/PIXSELL

Velika se buka proteklih tjedana podigla nakon što je osječka gradska uprava, odnosno gradska komunalna tvrtka Unikom, krenula u akciju rušenja dijela stabala u Osijeku.

Facebook kao platforma proteklih godina služi i građanskim aktivistima koji se u grupama udružuju oko istog cilja. Jedna takva grupa pod nazivom Patuljasta rapsodija, osnovana je i okupila brojne zaljubljenike u zeleni Osijek. Sve njih zasigurno veže velika ljubav prema Osijeku pa stoga ne čude i emocije koje se u njima izazivaju kad vide da se dio zelenih pluća grada sječe. Ponukalo nas je to da istražimo stvarno stanje zelenila u gradu pa smo porazgovarali na tu temu s višom stručnom suradnicom grada Jasenkom Vizentaner, čije ime se najčešće spominje kad je gradsko zelenilo u pitanju.

park osijek
press konferencija u gradskoj upravi Grad Osijek posadio više od 700 stabala, no poručuje: Sigurnost građana je na prvom mjestu
vruće drveće Vizentaner: "Ne možemo dozvoliti da stablo nekog ozlijedi ili ubije"

Spotiče se tako njoj između ostalog i sadnja patuljastih vrsta drveća, (ne)opravdana sječa stabala za koje brojni smatraju kako za to nije bilo razloga te nedovoljna briga za gradsko zelenilo općenito. Stoga nas je prije svega zanimalo koliko Grad Osijek godišnje ulaže kako bi Osijek opravdao titulu zelenog grada kojom se u prošlosti dičio.

"Grad Osijek će ove godine izdvojiti 9.099.500,00 kn za održavanje zelenila", kaže nam Vizentaner i dodaje: "Prosječna cijena sadnice je 542,40 kn po sadnici. Minimalan opseg na 1. metru visine mora biti 14 -16 cm, samo u izuzetnim slučajevima 12 -14. Minimalna visina sadnice je 3m , a širina krošnje do 2,5m, a što je klasičan standard struke. Oko svake sadnice se stavlja zaštita od trimera i svaka sadnica se učvršćuje za dva drvena potpornja."

drvenpark stabla
nisu stranka u postupku Odbijen zahtjev građanske inicijative ''Patuljasta rapsodija'' za obustavu sječe stabala u Osijeku

Ono što se najčešće spominje je takozvana patuljasta sadnja kakva "krasi" neke osječke ulice koje su ranije prošle rekonstrukciju, a danas izgledaju i pomalo tužno. Stoga je dobro čuti kako je Grad nešto i naučio iz prošlosti na ovu temu.

"Grad Osijek nije izdao nalog u 2018. za sadnju drvoreda od patuljastih vrsta drveća. Grad Osijek koristi patuljaste vrste drveća isključivo kako bi naglasio, odnosno istaknuo ili upotpunio određenu vizuru, a tada se količine moraju uklopiti u 1 % posađenog za tu godinu.

Grad Osijek ne odobrava sadnju drvoreda patuljastim kultivarima drveća, ali je zadržao pravo naglašavanja određenih vizura ili sadnje u izuzetno uske javne zelene površine (bolje je posaditi i patuljasto stablo nego ne posaditi stablo tamo gdje to vanjski uvjeti diktiraju). S obzirom kako se išlo u sadnju novog drvoreda dijela Ulice Brune Bjelinskog gdje je Gradska četvrt Novi grad najavila proširenje ceste, a to znači izrazito sužavanje javne zelene površine u budućnosti, posadio se kultivar ukrasne jabuke crvenog lista, a između se posadio kultivar 'Brepo' crnog bora", kaže Vizentaner na ovu temu.

jasenka Vizentaner
nastavljaju se prepirke oko sječe stabala u osijeku Gamoš žestoko reagirala na plakat protiv Vizentaner: ''Što je sljedeće? Vile i motike ispred kuće!?"

Ruši se, ali se i sadi

Porušeno drveće u zaštićenom perivoju Kralja Tomislava, opustošeno drveće u Drvenparku, sječa u naseljima i na brojnim drugim lokacijama, povod su za revolt građana pa nas je zanimalo što se točno i zašto ruši, a što se sadi u proteklim godinama i zašto.

"Grad Osijek ne planira uklanjanje stabala. Uklanjaju se samo opasna stabla rješenjem, a prema očevidu Povjerenstva Grada Osijeka za hortikulturu i krajobrazno uređenje (povjerenstvo broji više članova iz različitih gradskih ureda te vanjskih partnera, op.a.). Za spomenike parkovne arhitekture rješenje izdaje Osječko-baranjska županija. Prelazak stabla u kategoriju opasnog stabla nije moguće predvidjeti. Projekcijom prošle dvije godine na ovu godinu, postoji mogućnost da će se do kraja godine ukloniti oko 500 stabala", kaže Vizentaner o ovoj bolnoj temi o kojoj je nedavno održana i burna konferencija za medije na kojoj je govorio i profesor Šumarskog fakulteta u Zagrebu koji je dugi niz godina suradnik gradske uprave po pitanju zelenila u gradu.

U 2017. je tako posjećeno točno 516 stabala, a u 2018. 521 stablo brojnih vrsta. Tako je u 2018. godini "palo"  159 breza, 73 smreke, 27 stabala oraha ili pak 30-ak lipa među ukupno 65 različitih vrsta drveća koji su se sjekli iz različitih razloga, a među njima su i zahtjevi građana, investitora ili su srušena tzv. opasna stabla.

"U gradu Osijeku tijekom 2018. godine posađeno je 760 primjeraka drveća.

Pri izboru taksona drveća (vrsta, kultivara, varijeteta i hibrida) pazilo se da se posadi najviše autohtonih taksona.

Izbor autohtonih vrsta u Osijeku rađen je u skladu s autohtonosti u odnosu na područje kontinentalne klime u Republici Hrvatskoj. Jednako tako, pri izboru alohtonih vrsta, odnosno egzota, uvijek se vodilo računa da pripadaju klimatskoj zoni u kojoj se nalazi Osijek. Izbor alohtonih vrsta i egzota ovisio je i o traženim morfološkim značajkama.

Posađena stabla analiziraju se po kategorijama areala: alohtone vrste, autohtone vrste i egzote, kultivari i hibridi", kaže stručnim riječnikom Vizentaner.

Na već spomenutoj konferenciji za medije spomenuti su i sve veći klimatski problemi i nedostatak vode za rast drveća.

"Prilikom izbora vrsta radila se i projekcija otpornosti vrsta na moguće klimatske uvjete koji bi mogli slijediti tijekom daljnjeg razdoblja globalnog zatopljenja", dodaje Vizentaner.

Zelena boja - stabla koja narastu iznad 21 m visine 
Žuta boja - stabla između 10 i 20 metara visine
Plava boja - nisko drveće od 2 (4) m do 10 m visine
Siva boja - Patuljasta stabla  

Tako se iz priložene tablice može vidjeti kako je u 2018. godini posađeno 41% visokih, 38% srednje visokih, 20% niskog i svega 1% patuljastog drveća.

Među latinskih nazivima krije se tako 200-ak stabala običnog graba, 107 bijelih jasena, zatim 61 jasen Nana, te 70-ak različitih vrsta lipa, a tu su primjerice i po jedan komad japanske trešnje, crvenog hrasta i drugih vrsta.

Vruće drveće

Zasigurno, ova tema će i u budućnosti biti vruća tema gradskih ulica, a svi se možemo nadati kako će grad ostati zelen, odnosno postati zeleniji negoli je to danas.

 

Izdvojeno

Reci što misliš!