Vijesti / Osijek

problemi stanara na sjenjaku

Godinama ne plaća pričuvu, dužan 15 tisuća kuna i ne može mu nitko ništa!

Godinama ne plaća pričuvu, dužan 15 tisuća kuna i ne može mu nitko ništa!
Ivica Benić/SiB.hr

Mnogi stanari, koji su do sada uredno plaćali ovaj dio 'režija', razmišljaju da prestanu s plaćanjem

Rijetko kome bi palo na pamet da pričuvu, zakonsku obavezu svakog vlasnika stana u stambenim zgradama, ne plati. Iz pričuve se financiraju svi potrebni radovi na zgradi.  S vremenom se iz tog budžeta obnavlja vanjska fasada kao i unutarnje instalacije i brojne druge stvari. No nekoliko je vlasnika stanova u osiječkom Sjenjaku odlučilo ne plaćati pričuvu. I nitko im ništa ne može.

Mnogi stanari, koji su do sada uredno plaćali ovaj dio 'režija', razmišljaju da prestanu s plaćanjem. No neki bi već sljedeći dan mogli ostati s blokiranim računom. Pitaju se - kako to?

"Gospodin ne plaća pričuvu već godinama. Prema informacijama kojima raspolažemo, na temelju izvješća upravitelja, trenutačno mu dug za pričuvu iznosi oko 15 tisuća kuna. On je u mirovini, dakle prihode ima, stan je u njegovu vlasništvu, znamo da mu stižu ovrhe, ali situacija se godinama ne mijenja. On pričuvu ne plaća! Toliko smo ogorčeni. Ne razumijemo kako mu to uspijeva?! Mogu se kladiti da bilo tko od nas pričuvu prestane plaćati da bi mu ovrha "sjela" drugi mjesec! No unatoč tome toliko nam je dosta cijele priče da razmišljamo i mi ostali pričuvu prestati plaćati, pa što bude!", kazao je suvlasnik zgrade na Sjenjaku za Glas Slavonije. 

Iz Zavoda za stanovanje, koji je upravitelj ove zgrade u Osijeku, a čija se pravna služba uistinu može pohvaliti sa zavidnim postotkom uspješne naplate dugovanja za pričuvu (trenutačno čak 92 posto, te sedam posto više nego lani), objasnili su što se točno događa u ovakvim slučajevima nemogućnosti naplate kroničnih dugovanja. Kao i kako funkcionira sustav prisilne naplate dugovanja.

"U konkretnom slučaju i sličnim slučajevima Zavod u ime i za račun suvlasnika redovito pokreće ovrhe na novčanim sredstvima dužnika. Postupci prisilne naplate tražbine provode se prema nalogu ovrhovoditelja (suvlasnika) na svim računima i oročenim novčanim sredstvima ovršenika u svim bankama, prema osobnom identifikacijskom broju posredstvom Fine, kao jedinstvenog mjesta za provedbu ovrhe. Preko Zavoda u Finu se dostavlja osnova za plaćanje, pripadajući zahtjev i dokaz o uplati predujma naknade za provedbu ovrhe. Zaprimljena osnova za plaćanje upisuje se u Očevidnik redoslijeda osnove za plaćanje, prema vremenu primitka te se izračunava ukupan iznos duga prema osnovi za plaćanje (glavnica, kamate i troškovi postupka). Fina daje nalog banci za zapljenu sredstava u iznosu obračunatog duga prema osnovi za plaćanje do prijenosa sredstava na račun ovrhovoditelja. Predmet ovrhe mogu biti stvari i prava na kojima se prema zakonu može provesti ovrha radi namirenja tražbine - imovina ovršenika (novac, pokretnine, vrijednosni papiri i drugo), kao i neko ovrhovoditeljevo neimovinsko pravo. Izbor predmeta ovrhe je na ovrhovoditelju. 

Predmet ovrhe ne može biti nekretnina ako glavnica ne prelazi iznos od 20.000 tisuća kuna, osim u iznimnim slučajevima, te postoji naravno mogućnost da se i na taj način naplati tražbina, što se izbjegava maksimalno ako postoji drukčija mogućnost da se potraživanje naplati”, objašnjavaju iz Zavoda za stanovanje.

U ovome slučaju suvlasnici mogu samo čekati da njihovom neplatiši ukupni dug za pričuvu postane veći do 20 tisuća kuna. Ili da, u međuvremenu, dug za pričuvu u Očevidniku dođe na red za plaćanje iz njegovih raspoloživih redovnih prihoda. Što pak predstavlja poduže čekanje ako je dužnikova mirovina skromna, a dugovanja prema drugim dužnicima, koji imaju prednost naplate, velika, piše Glas Slavonije.

Izdvojeno

Reci što misliš!