Brojni su zagovaratelji aviotretmana komaraca čija je brojnost na području Osijeka i okolice gotovo pa alarmantna. No, postavlja se pitanje da li su takvi tretmani opravdani i u kojoj mjeri?

U Republici Hrvatskoj je primjena pesticida toplim ili hladnim zamagljivanjem iz zrakoplova nad naseljenim područjima, nacionalnim parkovima i ostalim zaštićenim područjima zabranjena člankom 14. Pravilnika o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (Narodne novine br. 35/07). Unatoč tome postoje trajni pritisci za ukidanje te odredbe pa čak i primjeri svjesnog kršenja.

Prema radu objavljenom u Zborniku radova obvezne Trajne edukacije za izvoditelje obveztanih DDD mjera „Cjelovito (integralno) suzbijanje komaraca“ iz listopada 2011. godine od strane Mr. sc. Nikole Benića, prim. dr. med. iz Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", Zagreb suzbijanje komaraca iz zrakoplova u interesu je proizvođača biocidnih pripravaka jer zahtijeva korištenje znatnih količina insekticida. Velika područja tretiranja i značajna angažirana financijska sredstva omogućuju dobit izvoditelja mjera pa i oni u aviotretmanima vide svoj poslovni interes. Suzbijanja komaraca iz zrakoplova je svojevrsna „predstava“ vidljiva svima na tretiranom području pa kod građana stvara dojam da se poduzimaju maksimalne moguće mjere za zaštitu od komaraca. Lokalne samouprave u brizi za dobrobit svojih građana i zadovoljstvo svojih birača na žalost su sklone trošenja značajnih proračunskih sredstava bez odgovarajuće analize opravdanosti i ekonomičnosti takvog troška pri čemu se samo deklarativno oslanjaju na savjete kompetentnih stručnjaka ili ih uopće ne uvažavaju. Sve to nas ne treba previše čuditi jer se slično događa i u drugim zemljama za koje često govorimo da su naprednije od nas u racionalnom i učinkovitom korištenju svojih resursa. Tako je pojava iznenadne i neočekivane epidemije virusnog encefalitisa izazvanog virusom Zapadnog Nila (VZN) na području New Yorka u kolovozu i rujnu 1999. godine rezultirala žurnim i paničnim mjerama suzbijanja komaraca. Provedeno je adulticidno tretiranje iz zraka i sa zemlje na velikim urbanim i ruralnim površinama. Iako su se kratkoročni rezultati pokazali obećavajućim i uspješnim, širenje bolesti među životinjama i pojava bolesti u ljudi nije zaustavljena. Stoga je na temelju desetogodišnjeg iskustva u borbi s novom bolesti koju prenose komarci u razvijenom svijetu u službenom dokumentu br. 29 Uprave za zdravstvo i mentalnu higijenu Grada New York-a od 21. lipnja 2009. godine koje u svezi adulticidnih mjera navedena sljedeća preporuka: „Ukoliko postoji prijetnja epidemije bolesti kodljudi te se tretiranje smatra neophodnim, može se pojaviti potreba provođenja ciljanihadulticidnih mjera (primjenom pesticida sa zemlje)”.

Sadržaj se nastavlja...

U tom kontekstu treba potražiti objektivan i nepristran odgovor na pitanje opravdanosti primjene aviotretmana u suzbijanju komaraca.

Osam razloga protiv primjene aviotretmana u suzbijanju komaraca

U proljeće 2003. godine publicistica Rebecca Watson je na internet stranicama Environmental Health Association of Nova Scotia na temelju preporuka zdravstvenih vlasti zaključila kako nema znanstvenog opravdanja aviotretmana u suzbijanju komaraca radi zaustavljanja širenja virusa Zapadnog Nila. Znanstvena i stručna analiza dovodi do zaključka da su aviotretmani najmanje učinkovita metoda u suzbijanju komaraca, a moguće štetne posljedice za zdravlje ljudi i očuvanje okoliša predstavljaju ozbiljniji problem od onog kojeg su aviotretmani trebali riješiti. Osam razloga zašto primjena biocida iz zrakoplova nije rješenje problema virusa Zapadnog Nila možemo razmotriti kao razloge protiv primjene aviotretmana u suzbijanju komaraca općenito.

Najneučinkovitija metoda

Adulticidne tretmane stručnjaci i znanstvenici smatraju najmanje učinkovitim u suzbijanju komaraca. Insekticidni aerosol djeluje samo na komarce koje lete, a ne dopire do onih koji odmaraju ispod lišća na raslinju. Ponavljani adulticidni tretmani nisu uspjeli zaustaviti održavanje uzročnika u prirodnim žarištima niti epidemije izazvane Dengue virusom. Neke vrste komaraca kao što su vrste roda Culex legu se kontinuirano pa stoga jednokratno suzbijanje krilatica ima kratkotrajni učinak te ga stalno treba ponavljati, a bez trajnijeg rezultata.

Američki Center for Disease Control (CDC) u svojim službenim preporukama koje se temelje na neovisnim dokumentima i dokazanim podacima navodi brojne moguće komplikacije, ograničenja i rizike adulticidnih tretmana među kojima se ističu sljedeći:

„Adulticidne tretmane protiv komaraca treba smatrati najmanje poželjnom metodom suzbijanja i može ih se primijeniti samo u slučaju svježih izolacija virusa i/ili dokaza o postojanju bolesti. (Dokument 72: New York State West Nile Virus Response Plan - Guidance Document).“

„Učinak adulticidnih tretmana je privremen (nekoliko dana) ukoliko se tretmani ne ponavljaju“.

„Tretiranje iz zraka, primjena insekticida na velikim površinama je neselektivan način primjene kemikalija (Dokument 71: Epidemiology and Control of Vectorborne Diseases).“

Stradaju predatori komaraca, a komarci preživljavaju

Ponavljani adulticidni tretmani mogu imati veći učinak na smanjenje populacija predatora komaraca nego na same komarce. To može dugoročno voditi povećanju brojnosti komaraca na tretiranom području. Studija brojnosti komaraca vektora istočnog konjskog encefalitisa Culiseta melanura na području države New York nakon 11 godina adulticidnog suzbijanja (1984. - 1994.) pokazala je da se broj komaraca povećao 15 puta kroz promatrani period unatoč kratkotrajnom smanjenju njihovog broja nakon svakog provedenog adulticidnog tretmana. Istovremeno primjena insekticida slabi imuni sustav ptica, sisavaca i ljudi koji postaju osjetljiviji na infekcije, uključujući i infekcije antropozoonoza koje prenose komarci pa se time povećava rizik epizootije (širenja bolesti u životinjama rezervoarima uzročnika), a time i pojave pojedinačnih slučajeva ili epidemija bolesti u ljudi.

Prema tome ustrajno suzbijanje komaraca adulticidnim tretmanima, a posebice aviotretmanima, bez ostalih adekvatnih mjera suzbijanja dovodi do povećanja populacije komaraca na nekom području što doduše ide u prilog izvoditeljima takve dezinsekcije, ali nikako ne ide u prilog građanima koji takvu dezinsekciju plaćaju – svake godine sve više jer je problem sve veći.

„Super komarci“, bolesniji komarci

Adulticidni tretmani djeluju kao čimbenik selekcije izloženih populacija komaraca što dovodi do razmnožavanja otpornih jedinki „super komaraca“ koji toleriraju sve veće doze pesticida te na kraju postaju rezistentni na pojedine biocidne preparate. Iz nepoznatog razloga brojni komarci koje preživljavaju izloženost pesticidima trpe oštećenja probavnog sustava i žlijezda slinovnica i posljedično postaju većim potencijalom prijenosa uzročnika.

Neposredni štetni učinci na zdravlje ljudi

Biocidni pripravci koji se koriste za adulticidne tretmane mogu kod osjetljivih pojedinaca izazvati glavobolje, umor, proljev, grčeve i poteškoće disanja. Najosjetljivije skupine uključuju djecu, trudnice, kronične bolesnike, starije osobe, imunosuprimirane bolesnike, dakle upravo one koje najviše želimo štititi od bolesti koje prenose komarci. Sigurne i dozvoljene doze pesticida ne uzimaju u obzir moguće sinergistično (višestruko pojačano) djelovanje s brojnim štetnim supstancijama prisutnim u okolišu što može dovesti do neočekivanih štetnih učinaka na zdravlje ljudi i ne-ciljanih vrsta životinja.

Stoga u prilikama kada komarci nisu vektori bolesti, adulticidni tretmani nemaju pozitivnih, ali imaju negativne učinke na zdravlje ljudi. To tim više što za suzbijanje komaraca kao molestanata na raspolaganju stoje druge, znatno učinkovitije mjere.

Dugoročni štetni učinci na zdravlje ljudi

Osim neposrednih, odmah vidljivih, pesticidi koji se koriste za adulticidne tretmane imaju i odložene učinke na zdravlje ljudi. Dokazano je štetno djelovanje metabolita malationa na imuni sustav sisavaca. Istraživanje poremećaja zdravlja poljoprivrednih radnika u Indiji izloženih organofosfornim pesticidima pokazalo je povećanu učestalost funkcionalnih oštećenja dišnog sustava. Dugoročni efekti biocidnih pripravaka primijenjenih u adulticidnim tretmanima u sinergiji s drugim kemikalijama u okolišu praktički nisu ispitani, a postoje indicije o mogućem djelovanju na razvoj malignih tumora te izazivanje poremećaja neplodnosti u muškaraca i žena.

U Hrvatskoj se organofosforni insekticidi više ne koriste u suzbijanju komaraca. Međutim singristični učinci dozvoljenih biocidnih pripravaka iz skupine piretroida s drugim kemikalijama nisu ispitani. Suzbijanje komaraca iz zrakoplova u nas ne bi trebalo biti važnije od mogućeg izazivanja tumora i neplodnosti.

Dugoročni učinci na okoliš

Pesticidi koji se koriste za adulticidne tretmane nisu otrovni samo za komarce. Oni ubijaju sve insekte uključujući i stotine korisnih vrsta u prirodi te remete biološku ravnotežu ekosustava s neizvjesnim i potencijalno štetnim dugoročnim posljedicama za okoliš. Izravne štete zabilježene su djelovanjem pesticida na život u prirodnim vodama. U vrijeme adulticidnih tretmana provedenih 1999. godine na Long Islandu zapaženo je štetno djelovanje na populaciju morskih rakova, a štetni učinci malationa na imuni sustav rakova dokazani su u eksperimentalnim uvjetima.

Prirodni resursi, bioraznolikost i čisti okoliš predstavljaju naše bogatstvo i valja ih brižno čuvati u interesu svih građana. Zbog svoje neselektivnosti aviotretmani radi suzbijanja komaraca su izravna prijetnja prirodnom bogatstvu naše zemlje koje pripada svim njezinim stanovnicima.

Primjerenost mjera u odnosu na rizik

Problem komaraca često se uvećava, pogotovo u područjima gdje su prisutne bolesti koje prenose. Mediji su skloni preuveličavati probleme koji su novi i poticati paniku daleko iznad razine stvarne opasnosti. Tako je pojava virusa Zapadnog Nila izazvala veliku pozornost javnosti uz panične prognoze i komentare, a u stvarnosti je oboljelo bitno manje ljudi i s manjim posljedicama nego od najobičnije gripe. U vrijeme epidemije encefalitisa izazvanog virusom Zapadnog Nila samo 1% komaraca bilo je zaraženo virusom, a samo 1% ljudi koje su uboli zaraženi komarci razvilo je znakove bolesti od čega je većina imala samo glavobolju i jednodnevnu vrućicu. Tijekom 2003. godine na području New Yorka zabilježeno je 4.946 novooboljelih od SIDA-e uz 4.086 novoinficiranih, 1.140 novooboljelih od tuberkuloze, 944 novooboljela od invazivne penumokokoze, 531 novooboljeli od primarnog ili sekundarnog sifilisa, a svega 30 oboljelih od encefalitisa izazvanog virusom Zapadnog Nila uz standardiziranu uzročno - specifičnu stopu smrtnosti od 0,03 na 100.000 stanovnika (istovremeno je uzročno - specifična stopa smrtnosti npr. za dijabetes bila 22 na 100.000 stanovnika, a za srčane bolesti 304 na 100.000 stanovnika). Iste godine provedeno je 20 adulticidnih akcija na oko 32 hektara površine po akciji čime je obuhvaćeno 40,7% ukupne površine grada New Yorka, a aplicirano je ukupno 892.2 litara pesticida Anvila (djelatna tvar piretroid sumithrin uz piperonil butoksid kao sinergist). Prema tome, kada nema bolesti koje prenose komarci, aviotretiranje će sigurno biti sa zdravstvenog stajališta štetnije nego nikakvo tretiranje jer može biti štetno za zdravlje osjetljivih skupina.

U Hrvatskoj bolesti koje prenose komarci za sada nemaju nikakvog praktičnog značenja. Svođenje suzbijanja komaraca kao molestanata isključivo na adulticidne tretmane nema nikakvog zdravstvenog opravdanja.

Dugoročni pristup

U uvjetima globalnog zatopljenja može se očekivati pojava virusa Zapadnog Nila i drugih tropskih i suptropskih bolesti koje prenose komarci u umjerenim klimatskim zonama. Za takvu mogućnost valja se pripremiti. Umjesto panike i senzacionalizma potrebno je djelovati racionalno i razmišljati dugoročno o najučinkovitijem rješavanju mogućih problema čuvajući zdravlje ljudi i čisti okoliš. Najdjelotvornija i potpuno neotrovna metoda suzbijanja komaraca je smanjenje broja njihovih legla, pogotovo onih koja se nalaze u neposrednoj okolini kuća kao posljedica nemara i neznanja. Bez obzira na opseg adulticidnih tretmana i njihovu učestalost broj komaraca se vrlo brzo vraća na razinu koju omogućuju uvjeti u okolišu. Aviotretiranje nigdje u svijetu nije dugoročno smanjilo probleme s komarcima. Tamo gdje legla nije moguće eliminirati potrebno je provoditi larvicidne tretmane prvenstveno biološkim sredstvima uključujući i predatore ličinki komaraca, a samo iznimno uz primjenu pesticida u umjetnim leglima. Suzbijanje ličinki komaraca bitno je učinkovitije na smanjenje njihovog broja od adulticidnih tretmana. Zdravi okoliš uz očuvanje imunološkog sustava ljudi i životinja predstavlja najbolju trajnu zaštitu zdravlja ljudi.

Opširnije o ovoj temi pročitajte na stranicama Hrvatske udruge za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju.