Tehnološki, društveni, civilizacijski i napredak u svakom smislu trebao je u prosjeku poboljšati živote ljudi, ali događa se bizarna situacija, u kojoj hrana još uvijek dovodi do teških bolesti i prerane smrti. Nije riječ o njenom nedostatku, dapače.

Ljudi u razvijenijim dijelovima svijeta najčešće imaju na izbor jesti što požele, kad požele, a prema onome što medicinski list The Lancet navodi, taj izbor je iznimno loše.

Primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama je tijekom 2017. godine zabilježeno 11 milijuna smrtnih slučajeva povezanih s lošom prehranom. Najčešća tri uzroka smrti bili su kardiovaskularne bolesti, razni karcinomi i dijabates tipa 2. Dakle, u velikoj većini sve povezano s prehranom.

Sadržaj se nastavlja...

Apsurd cijele priče jest što iako se od 1999. do 2015. stopa smrtnosti od karcinoma smanjila u SAD-u, stopa smrtnih slučajeva se povećala, što se vidi na podacima iz 1990., kad je loša prehrana bila direktni krivac za osam milijuna umrlih u SAD-u. No, treba imati na umu da je 1990. u Americi živjelo 250 milijuna stanovnika, a u 2017. osjetno više - 325 milijuna.

Stoga, poanta istraživanja jest da se postotno situacija ne poboljšava, unatoč napretku koji bilježi ljudska rasa na svim poljima. Trend je trebao biti zaustavljen, a ne nastavljan.

Upravo zato treba konstantno ponavljati kakva prehrana poboljšava kvalitetu života. Smjernica je mnogo, a četiri koje donosi The Lancet vrlo su jednostavne, jeftine i mogu donijeti pokoju godinu života više, odnosno, manje bitke s bolestima.

Orašasti plodovi i sjemenke

Ljudi ih jedu premalo, a samo 21 gram dnevno dovoljno je za kvalitetniji život. Nažalost, u prosjeku unosimo svega 12 posto te preporučene doze. Bitno je to promijeniti jer orašasti plodovi i sjemenke izvor su proteina, vlakana, zdravih masti i vitamina.

Mlijeko

Preporuka je dnevno unijeti u organizam 435 grama mlijeka, a unosimo svega 16 posto od toga u prosjeku. Iako bi to trebale već znati i "ptice na grani", mlijeko pomaže u učinkovitijoj apsorpciji vitamina D, kao i u jačanju kosti, ali i smanjenja rizika od pretilosti.

Cjelovite žitarice

Bilo bi poželjno unijeti 125 grama dnevno, ali unosimo svega 29 grama u prosjeku, što nije dobro jer cjelovite žitarice kao što su smeđa riža, ječam, zob, kokice... pomažu u smanjenju rizika od srčanih bolesti, poboljšavaju probavni sustav i pomažu u kontroli težine.

Sol, slatka pića, obrađeno meso

Pretjerujemo kad se radi o ove tri stavke i povećavaju šanse za dobivanje dijabetesa tipa 2, uništavaju zube, utječu na povećanje tjelesne težine, uzrokuju visok tlak, srčani udar, razlog su za dobivanje brojnih vrsta karcinoma...

Izvor: Vijesti.hr