Hoćete raditi u Portugalu? Slobodno, ali...

 

Hrvatski će se građani moći slobodno zaposliti u zemljama Unije bez posebnih odobrenja ili radnih dozvola, osim u onim zemljama koje odluče zadržati postojeća ograničenja u svojim nacionalnim pravima najduže u razdoblju od dvije, pet ili sedam godina. Za one države koje zadrže takva ograničenja, Hrvatska će također moći primijeniti istovrsna ograničenja,pa ni njihovi građani neće moći raditi u Hrvatskoj.

Sadržaj se nastavlja...

Nema sadnje novih vinograda

Hrvatskoj je odobreno prijelazno razdoblje do 2018. za prilagodbu uvjetima dobre poljoprivredne prakse i ekoloških uvjeta proizvodnje. Tri godine od pristupanja Uniji Hrvatska ima pravo isplaćivati određene nacionalne potpore,koje nisu dio zajedničke politike Europske unije, za šećernu repu, ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje, duhan,mliječne krave i rasplodne krmače.

Sađenje novih vinograda bit će zabranjeno, ali će hrvatski vinogradari smjet obnavaljati postojeće vinograde. Vinarskom sektoru osiguaran je i pomoć od 10,8 milijuna eura.

Hrvatske oranice ostaju hrvatske do 2020., ali...

Poljoprivredna zemljišta državljani država članica Unije neće moći kupovati još 7 godina od dana pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Budemo li smatrali potrebnim, pod određenim uvjetima moći
ćemo tražiti produljenje za još 3 godine. To znači da stranac ne može kupiti zemlju kao privatna osoba, no nitko mu ne može zabraniti da kupit tvrtku koja u vlasništvu ima zemlju ili da osnuje trvtku koja će se baviti kupovinom zemljišta.

Slavonska šljivovica u Francuskoj, Njemačkoj, Danskoj...

Hrvatskoj je odobrena mogućnost da u roku od 12 mjeseci od dana pristupanja na razini Unije registrira i zaštiti poljoprivredne i prehrambene proizvode već registrirane i zaštićene na nacionalnoj razni oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili tradicionalnog ugleda (npr. Istarski pršut i sl.). Na zajedničko tržište Unije može biti stavljen „pekmez“,tradicionalni hrvatski proizvod koji do sada nije bio prisutan na tom tržištu, a na listu tradicionalnih izraza Europske unije bit će uključene oznake za vina Opolo i Plavac te Samoborski bermet, kao i oznake zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića: Hrvatska loza, Hrvatska travarica, Pelinkovac, Hrvatska stara šljivovica, Slavonska šljivovica i Zadarski maraschino.

Mali ribari moraju postati profesionalci

Hrvatska će nakon 2014. ravnopravno sudjelovati u raspodjeli sredstava iz Europskog fonda za ribarstvo pa će ribari, uzgajivači ribe, riboprerađivači te obalne i otočne zajednice moći modernizirati proizvodnju, jačati infrastrukturu te smanjivati negativan utjecaj na okoliš. Procjenjuje se da će Hrvatska iz tog fonda godišnje dobiti 30 milijuna eura.

Hrvatski će ribari i nakon ulaska naše zemlje u EU moći koristiti većinu tradicionalnih ribolovnih alata. Ribari će privremeno moći, do 30 lipnja 2014. na dosadašnji način i kočariti. Hoće li nesmetano kočariti i nakon tog datuma, ovisi o tome hoće li im Hrvatska uspjeti s EU dogovoriti to pravo.

Mali ribari koji ribu love za osobne potrebe morat će odlučiti hoće li se profesionalno baviti ribarstvom ili ne. Status malih ribara Hrvatska mora urediti do kraja 2014. Nakon toga mali se ribolov ukida.

Komforniji kokošinjici od 2014.

Hrvatskoj je na njezin zahtjev odobreno zadržavanje kaveza za kokoši nesilice koji nisu u skladu s propisima Europske unije do najduže 12 mjeseci nakon pristupanja.
Rad objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla (u sektoru mesa, mlijeka i ribe) koji nisu usklađeni s europskim standardima do 31. prosinca 2015.