Hrvatska postrožuje uporabu javne rasvjete. Tako će javna rasvjeta danju biti zabranjenja, a uključivat će se tek kada padne mrak.

Svi gradovi i općine u roku od 10 godina postojeće žarulje morat će zamjeniti LED rasvjetom. Novim pravilima regulirat će se i vanjska rasvjeta stambenih prostora, a ograničit će se osvjetljavanje koncerata, manifestacija i sportskih natjecanja.

Nepotrebna noćna rasvjeta, tvrdi struka, bespotrebno troši električnu energiju te šteti i okolišu i zdravlju. No, i sa strožim zakonom Hrvatska ostaje tek jedna od rijetkih država Europske unije koja na taj način regulira svjetlosno onečišćenje. 

'Pretjerano je paliti rasvjetu kad padne mrak'

Sadržaj se nastavlja...

RTL-ova reporterka Ines Goda na jednom od zagrebačkih trgova s dosta svjetiljki razgovaral je s Rankom Skansijem, predsjednikom Hrvatskog društva za rasvjetu koji je objasnio koliko izvori svjetlosnog onečišćenja mogu biti štetni.

"Rasvjeta na ovom trgu na kojem se nalazimo je zastarjela i ne odgovara modernim potrebama grada. Ovo je raznolik trg i može se o tome dugo diskutirati. Kugle koje su pokraj nas treba pod hitno ukinuti jer su najveći onečišćivaći", kazao je Skansi.

Komentirao je i činjenicu da će se po Zakonu koji ima niz pravila regulativa, javna rasvjeta uključivati kada padne mrak. "Pretjerano je paliti rasvjetu kad padne mrak jer su djeca i stariji ljudi, a i mi ugroženi jer nećemo vidjet gdje hodamo, neće nas vidjeti automobili i tamvaji. To treba ići u raniju varijatnu, da se ona pali u sumrak", kazao je Skansi te dodao kako se radi na tome da se neki članci Zakona ispoliraju.

Cijena prelaska na LED rasvjetu

Gradovi i općine dobile su rok od 10 godina da prijeđu na LED rasvjetu, a Skansi objašnjava koliko bi to moglo koštati i koliko je realno očekivati da će to svim općinama poći za rukom. 

"Tu mogu biti jako spekulativne prirode, ako se uzme u obzir da je cijena prosječne svjetiljke 3-5 tisuća kuna s ugradnjom i montažom, prema količini rasvjete da se izrčaunati koliko bi to koštalo. A da će sve lokalne samouprave moći reagirati u u tom peridou, bojim se da ne. Trebat će im država malo pomoći, EU fondovi ako tada budu aktivni ili neka druga sredstva", zaključuje Skansi. 

Izvor: Vijesti.hr