Vijesti / Ostalo

Irsko školstvo kroz oči hrvatskog nastavnika

Irsko školstvo kroz oči hrvatskog nastavnika

Stanovništvo Sjeverne Irske došlo je daleko od gladnih 1840-ih. Više ne šalju djecu u rudnike i slično. No, još uvijek imaju podijeljeno društvo koje svoju podijeljenost najviše osjeti u školskom sustavu iskorištavajući prednost povlaštenih i dijeli djecu, često nepovratno, od mlade dobi - u nekim slučajevima u obrazovni ekvivalent drugog planeta.



Sjeverna Irska ima složenu obrazovnu strukturu s nizom različitih tijela uključenih u upravljanje i administraciju. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje u Sjevernoj Irskoj je odvojeno. Čak 93% školske djece pohađa ili protestantsku ili katoličku školu, dok je preostalih sedam posto škola, mjesto koje pohađaju djeca bez obzira na svoje religijsko opredjeljenje. Veza između vjerskog i zajedničkog identiteta i škole toliko je jaka da je poznavanje škola koju učenik pohađa dobar pokazatelj vjerske denominacije djeteta. Protestantska djeca pohađaju državnu ili kontroliranu školu dok katolička djeca pohađaju škole pod nadzorom tzv. Vijeća za održavanje katoličkih škola (CCMS). Opozicija integriranom obrazovanju ima svoje korijene u formiranju države Sjeverne Irske 1921. godine. Prvi ministar obrazovanja u državi, Lord Londonderry želio je uspostaviti integrirani sustav osnovne škole, ali protestantske i katoličke crkve žestoko su se bavile kampanjom za odvojeno obrazovanje.

Danas, 2017.godine u Sjevernoj Irskoj postoje tri modela obrazovanja:
1. potpuno odvojeno (katoličko ili protestantsko),
2. integrirano (INTEGRATED SCHOOLS)
3. zajedničko obrazovanje (SHARED EDUCATION)

Integrirano obrazovanje bilo je velika novost u irskom obrazovnom sustavu. Lagan College, prva integrirana škola u Sjevernoj Irskoj, otvorena je 1981. godine i imala je svega 28 učenika te je bila jedino mjesto u Sjevernoj Irskoj gdje su nastavu zajedno pohađala katolička i protestantska djeca, danas je moderna srednja škola s 1300 učenika. U zadnje vrijeme sve veća pozornost posvećuje se zajedničkom obrazovanju (SHARED EDUCATION), jer je 2014. godine (Education act - Northern Ireland - 2014, The Education authority, chapter 12) donesen zakon u kojim se navodi: „Dužnost je vlasti (u mjeri u kojoj se njezine ovlasti šire) poticati, olakšavati i promovirati zajedničko obrazovanje“.

Kako to izgleda, mogli smo se uvjeriti zahvaljujući projektu pod nazivom: „Education in divided societies: Developing and researching shared education in the Republic of Macedonia, Bosnia and Herzegovina, and Croatia“ u sklopu kojeg smo 3 dana boravili u prijestolnici Sjeverne Irske, gradu Belfastu. Gradu koji na sam spomen izaziva asocijaciju na Sjevernoirski sukob, poznat pod nazivom The Troubles. U 30 godina sjevernoirskog sukoba poginulo je više od tri i pol tisuće ljudi. Krvavi obračuni na ulicama Belfasta zaustavljeni su 1998. godine, tzv. "Good Friday Agreementom", no podjele između katolika i protestanata i danas su prisutne. Najbolje se to vidi u zapadnom dijelu grada, između katoličkog Falls Roada i protestantskog Shankill Roada. Ograda (THE PEACE WALL) između Fallsa i Shankilla dio je projekta tzv. zidova mira koji su postavljeni još krajem 60-ih godina prošlog stoljeća. 15 metara visoki zidovi skoro 50 godina razdvajaju katolike, koji se smatraju Ircima, i protestante, koji će za sebe reći da su Britanci. Projekt „EDUCATION IN DIVIDED SOCIETIES“ je projekt financiran od britanskog ekonomskog i socijalnog istraživačkog vijeća (ECONOMIC AND SOCIAL RESEARCH COUNCIL-Shaping society). Nositelj projekta je Queen's University Belfast, Sjeverna Irska, dok su partneri Centar za ljudska prava i rješavanje sukoba Skoplje, Makedonija, Sarajevska škola za znanost i tehnologiju, Bosna i Hercegovina i Sveučilište u Zagrebu, Republika Hrvatska. Iz Republike Hrvatske pozvano je deset osoba: prof.dr.sc. Dinka Čorkalo Biruški, Ivana Biljan, Aneta Lalić, Ivana Milas, Lana Pehar, Lana Mayer, Margareta Jelić, Nikolina Stanković, Zoran Konjević i ravnatelj Gimnazije Vukovar Davor Šijanović koji je pozvan kao predstavnik škole u kojoj se nastava izvodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu i na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu kako bi iznio svoja iskustava u radu škole i obrazovnog sustava koji je uspostavljen u hrvatskom podunavlju nakon mirne reintegracije u ratnim sukobima 1991. godine.
Što se tiče školstva….očekivanja i nastojanja su velika…nove generacije trebaju donijeti promjene.

Škole u Irskoj podijeljene su na 4 stupnja:
- First Level – Primary Schools,
- Second Level – Secondary Schools (do državne mature – Leaving Cert), Further Education – Post Leaving Cert, Apprenticeship Training, Private Business Schools
- Third Level – Universities, Institutes of Technology. Osnovne i srednje škole u Irskoj mogu biti privatne (Private) koje se plaćaju, ili javne tj. nacionalne (Public, National), koje su besplatne. Većina ih je vezana uz Katoličku, Irsku portestantsku (Church of Ireland) ili neku drugu crkvu, malo ih je koje su potpuno nevezane (non-denominational) uz crkvu. Neke škole u Irskoj su samo za dječake, neke samo za djevojčice a neke su miješane.
Drugog dana seminara posjetili škole u Belfastu i bližoj okolici u kojima smo se iz prve ruke uvjerili kao funkcioniraju tri modela obrazovanja u Sjevernoj Irskoj.

Škole koje smo posjetili su slijedeće:

Parkhall primary school, Parkhall integrated college (junior school), Parkhall integrated college (senior school) i St. Nicholas' primary school (shared education). U navedenim školama imali smo priliku vidjeti kako se provodi nastava zajedničkog obrazovanja gdje učenici dviju ili više škola zajednički slušaju određene predmete ili rade na zajedničkom projektu. Roditelji na početku svake školske godine potpisuju suglasnost za sudjelovanje njihove djece u zajedničkom obrazovanju. Sve je unaprijed isplanirano kurikulumom. Neke škole provode ovakve aktivnosti jednom tjedno, neke jednom mjesečno, dok neke od njih provode obveznih šest susreta godišnje. Osnovna škola St. Nicholas' (katolička škola) nalazi se u dominantno protestantskom dijelu Belfasta. Iz slika se može primjetiti kako je škola i danas okružena viskom ogradom sa šiljcima koji podsjećaju na ne tako davnu prošlost. U razgovoru s ravnateljima škola i voditeljima programa „shared education“ doznali smo kako je sport izvrstan primjer zbližavanja katolika i protestanata. Interesantno je bilo čuti kako je nogomet pod nazivom: „Gaelic football“ do prije samo nekoliko godina bio isključivo vezan za katoličku zajednicu, dok u današnje vrijeme postoje nastojanja uključivanja i protestanata u ovu vrstu sportske igre.

U usporedbi sa hrvatskim školskim sustavom, u Irskoj djeca brže i ranije nauče čitati i pisati, dok se svi ostali aspekti kurikuluma do kraja škole otprilike poravnaju (djeca u osnovnu školu mogu krenuti sa navršene 4 godine (ovisno o datumu rođenja) a moraju sa 5 godina a završavaju ju sa 11 ili 12 godina tj. sa šestim razredom dok se u srednju školu kreće sa 12 ili 13 godina, počinje se sa sedmim razredom te se prelazi na predmetnu nastavu a završava se sa 17 ili 18 godina. Za upis u srednju školu nema univerzalnih kriterija, već svaka škola ima svoje kriterije za prijem učenika. Uspjeh na državnoj maturi, odnosno broj bodova, glavni je kriterij za upis na treći nivo obrazovanja. Boduje se 6 predmeta sa najboljim rezultatom). Obavezni predmeti u osnovnoj školi su čitanje, pisanje, matematika, irski, engleski i vjeronauk. U rasporedu starijih učenika vidjeti ćete i tjelesni (PE), socio-emocionalni razvoj (SPHE), domaćinstvo (home ec), građanski odgoj (CSPE)… Radni dan traje 5 sati i 40 minuta, s dva duža odmora. Imaju 183 radna dana. U irskim školama je obvezan engleski jezik. Zbog takve odluke i komplicirane povijesne priče o irsko-engleskim odnosima, irski jezik (Gaeilge, Gaelic ili Irish Gaelic) polako nestaje. U osnovnoj i srednjoj školi se uči kao obvezni predmet, no većina Iraca mlađe dobi ne govori irski ili znaju tek neke fraze. Učenici u školama nose uniforme. Roditelji će izdvojiti oko 150 eura za cjelovitu uniformu. Školovanje je besplatno, iako se od roditelja očekuje da osiguraju udžbenike, uniformu i potreban školski pribor.

Učenici uvijek rade u grupama ili u parovima, ocjenjivanje učenika provodi se dva puta godišnje, u prosincu i lipnju. U međuvremenu učenici usmeno ne odgovaraju niti pišu pismene testove. Ocijenjeni su postotkom riješenosti ispita, a ne ocjenom.

Nakon završene srednje škole učenici upisuju Sveučilište bez obzira na religijsku pripadnost, što su nam potvrdili i ravnatelji škola koje smo posjetili, što nas je ostavilo duboko u mislima zašto je cjelokupno obrazovanje toliko komplicirano u prethodnim fazama.

Na kraju, vratili smo se iz Irske prepuni pozitivnih dojmova i ideja. Neke su ideje/projekti/aktivnosti koje smo vidjeli u školama provedivi i moguće ih je implementirati u naš školski sustav, u nekim segmentima smo čak i napredniji, dok neki segmenti nisu ni približno atraktivni našim učenicima ali sve u svemu, dragocjena iskustva i stečena znanja, pomoći će nam da bolje razumijemo naš školski sustav i da u njega ugradimo sve što će podići razine socijalnih, digitalnih i ostalih kompetencija naših nastavnika, učenika i cjelokupnog školstva.

Davor Šijanović, ravnatelj Gimnazije Vukovar

   

   

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita


Izdvojeno

Reci što misliš!