Irsko školstvo kroz oči hrvatskog nastavnika
Stanovništvo Sjeverne Irske došlo je daleko od gladnih 1840-ih. Više ne šalju djecu u rudnike i slično. No, još uvijek imaju podijeljeno društvo koje svoju podijeljenost najviše osjeti u školskom sustavu iskorištavajući prednost povlaštenih i dijeli djecu, često nepovratno, od mlade dobi - u nekim slučajevima u obrazovni ekvivalent drugog planeta.
Sjeverna Irska ima složenu obrazovnu strukturu s nizom različitih
tijela uključenih u upravljanje i administraciju. Osnovno i
srednjoškolsko obrazovanje u Sjevernoj Irskoj je odvojeno. Čak
93% školske djece pohađa ili protestantsku ili katoličku školu,
dok je preostalih sedam posto škola, mjesto koje pohađaju djeca
bez obzira na svoje religijsko opredjeljenje. Veza između
vjerskog i zajedničkog identiteta i škole toliko je jaka da je
poznavanje škola koju učenik pohađa dobar pokazatelj vjerske
denominacije djeteta. Protestantska djeca pohađaju državnu ili
kontroliranu školu dok katolička djeca pohađaju škole pod
nadzorom tzv. Vijeća za održavanje katoličkih škola (CCMS).
Opozicija integriranom obrazovanju ima svoje korijene u
formiranju države Sjeverne Irske 1921. godine. Prvi ministar
obrazovanja u državi, Lord Londonderry želio je uspostaviti
integrirani sustav osnovne škole, ali protestantske i katoličke
crkve žestoko su se bavile kampanjom za odvojeno
obrazovanje.
Danas, 2017.godine u Sjevernoj Irskoj postoje tri modela
obrazovanja:
1. potpuno odvojeno (katoličko ili protestantsko),
2. integrirano (INTEGRATED SCHOOLS)
3. zajedničko obrazovanje (SHARED EDUCATION)
Integrirano obrazovanje bilo je velika novost u irskom obrazovnom
sustavu. Lagan College, prva integrirana škola u Sjevernoj
Irskoj, otvorena je 1981. godine i imala je svega 28 učenika te
je bila jedino mjesto u Sjevernoj Irskoj gdje su nastavu zajedno
pohađala katolička i protestantska djeca, danas je moderna
srednja škola s 1300 učenika. U zadnje vrijeme sve veća pozornost
posvećuje se zajedničkom obrazovanju (SHARED EDUCATION), jer je
2014. godine (Education act - Northern Ireland - 2014, The
Education authority, chapter 12) donesen zakon u kojim se navodi:
„Dužnost je vlasti (u mjeri u kojoj se njezine ovlasti šire)
poticati, olakšavati i promovirati zajedničko obrazovanje“.
Kako to izgleda, mogli smo se uvjeriti zahvaljujući projektu pod
nazivom: „Education in divided societies: Developing and
researching shared education in the Republic of Macedonia, Bosnia
and Herzegovina, and Croatia“ u sklopu kojeg smo 3 dana boravili
u prijestolnici Sjeverne Irske, gradu Belfastu. Gradu koji na sam
spomen izaziva asocijaciju na Sjevernoirski sukob, poznat pod
nazivom The Troubles. U 30 godina sjevernoirskog sukoba poginulo
je više od tri i pol tisuće ljudi. Krvavi obračuni na ulicama
Belfasta zaustavljeni su 1998. godine, tzv. "Good Friday
Agreementom", no podjele između katolika i protestanata i danas
su prisutne. Najbolje se to vidi u zapadnom dijelu grada, između
katoličkog Falls Roada i protestantskog Shankill Roada. Ograda
(THE PEACE WALL) između Fallsa i Shankilla dio je projekta tzv.
zidova mira koji su postavljeni još krajem 60-ih godina prošlog
stoljeća. 15 metara visoki zidovi skoro 50 godina razdvajaju
katolike, koji se smatraju Ircima, i protestante, koji će za sebe
reći da su Britanci. Projekt „EDUCATION IN DIVIDED SOCIETIES“ je
projekt financiran od britanskog ekonomskog i socijalnog
istraživačkog vijeća (ECONOMIC AND SOCIAL RESEARCH
COUNCIL-Shaping society). Nositelj projekta je Queen's University
Belfast, Sjeverna Irska, dok su partneri Centar za ljudska prava
i rješavanje sukoba Skoplje, Makedonija, Sarajevska škola za
znanost i tehnologiju, Bosna i Hercegovina i Sveučilište u
Zagrebu, Republika Hrvatska. Iz Republike Hrvatske pozvano je
deset osoba: prof.dr.sc. Dinka Čorkalo Biruški, Ivana Biljan,
Aneta Lalić, Ivana Milas, Lana Pehar, Lana Mayer, Margareta
Jelić, Nikolina Stanković, Zoran Konjević i ravnatelj Gimnazije
Vukovar Davor Šijanović koji je pozvan kao predstavnik škole u
kojoj se nastava izvodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu i
na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu kako bi iznio svoja
iskustava u radu škole i obrazovnog sustava koji je uspostavljen
u hrvatskom podunavlju nakon mirne reintegracije u ratnim
sukobima 1991. godine.
Što se tiče školstva….očekivanja i nastojanja su velika…nove
generacije trebaju donijeti promjene.
Škole u Irskoj podijeljene su na 4 stupnja:
- First Level – Primary Schools,
- Second Level – Secondary Schools (do državne mature – Leaving
Cert), Further Education – Post Leaving Cert, Apprenticeship
Training, Private Business Schools
- Third Level – Universities, Institutes of Technology. Osnovne i
srednje škole u Irskoj mogu biti privatne (Private) koje se
plaćaju, ili javne tj. nacionalne (Public, National), koje su
besplatne. Većina ih je vezana uz Katoličku, Irsku portestantsku
(Church of Ireland) ili neku drugu crkvu, malo ih je koje su
potpuno nevezane (non-denominational) uz crkvu. Neke škole u
Irskoj su samo za dječake, neke samo za djevojčice a neke su
miješane.
Drugog dana seminara posjetili škole u Belfastu i bližoj okolici
u kojima smo se iz prve ruke uvjerili kao funkcioniraju tri
modela obrazovanja u Sjevernoj Irskoj.
Škole koje smo posjetili su slijedeće:
Parkhall primary school, Parkhall integrated college (junior
school), Parkhall integrated college (senior school) i St.
Nicholas' primary school (shared education). U navedenim školama
imali smo priliku vidjeti kako se provodi nastava zajedničkog
obrazovanja gdje učenici dviju ili više škola zajednički slušaju
određene predmete ili rade na zajedničkom projektu. Roditelji na
početku svake školske godine potpisuju suglasnost za sudjelovanje
njihove djece u zajedničkom obrazovanju. Sve je unaprijed
isplanirano kurikulumom. Neke škole provode ovakve aktivnosti
jednom tjedno, neke jednom mjesečno, dok neke od njih provode
obveznih šest susreta godišnje. Osnovna škola St. Nicholas'
(katolička škola) nalazi se u dominantno protestantskom dijelu
Belfasta. Iz slika se može primjetiti kako je škola i danas
okružena viskom ogradom sa šiljcima koji podsjećaju na ne tako
davnu prošlost. U razgovoru s ravnateljima škola i voditeljima
programa „shared education“ doznali smo kako je sport izvrstan
primjer zbližavanja katolika i protestanata. Interesantno je bilo
čuti kako je nogomet pod nazivom: „Gaelic football“ do prije samo
nekoliko godina bio isključivo vezan za katoličku zajednicu, dok
u današnje vrijeme postoje nastojanja uključivanja i protestanata
u ovu vrstu sportske igre.
U usporedbi sa hrvatskim školskim sustavom, u Irskoj djeca brže i
ranije nauče čitati i pisati, dok se svi ostali aspekti
kurikuluma do kraja škole otprilike poravnaju (djeca u osnovnu
školu mogu krenuti sa navršene 4 godine (ovisno o datumu rođenja)
a moraju sa 5 godina a završavaju ju sa 11 ili 12 godina tj. sa
šestim razredom dok se u srednju školu kreće sa 12 ili 13 godina,
počinje se sa sedmim razredom te se prelazi na predmetnu nastavu
a završava se sa 17 ili 18 godina. Za upis u srednju školu nema
univerzalnih kriterija, već svaka škola ima svoje kriterije za
prijem učenika. Uspjeh na državnoj maturi, odnosno broj bodova,
glavni je kriterij za upis na treći nivo obrazovanja. Boduje se 6
predmeta sa najboljim rezultatom). Obavezni predmeti u osnovnoj
školi su čitanje, pisanje, matematika, irski, engleski i
vjeronauk. U rasporedu starijih učenika vidjeti ćete i tjelesni
(PE), socio-emocionalni razvoj (SPHE), domaćinstvo (home ec),
građanski odgoj (CSPE)… Radni dan traje 5 sati i 40 minuta, s dva
duža odmora. Imaju 183 radna dana. U irskim školama je obvezan
engleski jezik. Zbog takve odluke i komplicirane povijesne priče
o irsko-engleskim odnosima, irski jezik (Gaeilge, Gaelic ili
Irish Gaelic) polako nestaje. U osnovnoj i srednjoj školi se uči
kao obvezni predmet, no većina Iraca mlađe dobi ne govori irski
ili znaju tek neke fraze. Učenici u školama nose uniforme.
Roditelji će izdvojiti oko 150 eura za cjelovitu uniformu.
Školovanje je besplatno, iako se od roditelja očekuje da
osiguraju udžbenike, uniformu i potreban školski pribor.
Učenici uvijek rade u grupama ili u parovima, ocjenjivanje
učenika provodi se dva puta godišnje, u prosincu i lipnju. U
međuvremenu učenici usmeno ne odgovaraju niti pišu pismene
testove. Ocijenjeni su postotkom riješenosti ispita, a ne
ocjenom.
Nakon završene srednje škole učenici upisuju Sveučilište bez
obzira na religijsku pripadnost, što su nam potvrdili i
ravnatelji škola koje smo posjetili, što nas je ostavilo duboko u
mislima zašto je cjelokupno obrazovanje toliko komplicirano u
prethodnim fazama.
Na kraju, vratili smo se iz Irske prepuni pozitivnih dojmova i
ideja. Neke su ideje/projekti/aktivnosti koje smo vidjeli u
školama provedivi i moguće ih je implementirati u naš školski
sustav, u nekim segmentima smo čak i napredniji, dok neki
segmenti nisu ni približno atraktivni našim učenicima ali sve u
svemu, dragocjena iskustva i stečena znanja, pomoći će nam da
bolje razumijemo naš školski sustav i da u njega ugradimo sve što
će podići razine socijalnih, digitalnih i ostalih kompetencija
naših nastavnika, učenika i cjelokupnog školstva.
Davor Šijanović, ravnatelj Gimnazije Vukovar
Sadržaj se nastavlja...
Upravo se čita
-
Posjetitelji festivala imaju priliku kuhati s Tomislavom Špičekom, zabaviti se uz Indiru Levak, družiti se s igračima NK Osijek te testirati svoje znanje s Deanom Kotigom. Za dozu adrenalina zadužena je ekipa iz Pannonian Challengea s preskokom preko kamiona za odvoz otpada
-
''U pitanju je redovito godišnje ispitivanje radionavigacijskih uređaja'', istaknuli su iz Zračne luke Osijek
-
Izdvojeno
-
Ukupno je u Hrvatskoj 399 lokacija s kamerama, a u Slavoniji i Baranji je njih 79
-
Bez obzira na poskupljenje općenitih životnih troškova, studenti u Osijeku imaju privilegiju relativno stabilnih cijena najma stanova
-
Olga ne planira napustiti Osijek, a u Ukrajinu odlazi samo u okviru posjeta rodbini i prijateljima
-
Reci što misliš!