Vijesti / Ostalo

Istraživanje: OBŽ u vrhu po smrtnosti žena od raka maternice

Istraživanje: OBŽ u vrhu po smrtnosti žena od raka maternice

Rak vrata maternice treće je po učestalosti sjelo raka žena u svijetu.
Međunarodna agencija za istraživanje raka iznosi da je u 2008. godini dijagnosticirano oko 529.000 novooboljelih žena. Te iste godine umrlo je zbog te bolesti 275.000 žena  od toga se 88% odnosi na zemlje u razvoju (53 000 u Africi, 31 700 u Latinskoj Americi i na Karibima, i 159 800 u Aziji).

U Europi je od raka vrata maternice u 2008. godini oboljelo gotovo 54.500, a umrlo više od 25.000  žena. Istočna Europa područje je najveće pojavnosti i smrtnosti od raka vrata maternice u Europi, a vodeće mjesto zauzimaju Bugarska sa stopom od 21,4/100.000, Makedonija sa stopom od 21,9/100.000 i Rumunjska sa stopom od 23,9/100.000. Istodobno u navedenim zemljama zabilježena je i najveća stopa smrtnosti od 7,3/100.000 u Bugarskoj do 11,9/100.000 u Rumunjskoj. Najnižu stopu pojavnosti raka vrata maternice u Europi ima Finska (ona je u 2007. godini iznosila  3,7 na 100.000), a ujedno Finska ima i najnižu stopu smrtnosti od raka vrata maternice (2007. godine stopa je iznosila 0,7 na 100.000).

Hrvatska u odnosu na istočnu Europu ima povoljniju situaciju, ali u odnosu na zapadnu Europu znatno lošiju. U Hrvatskoj je rak vrata maternice deveto najčešće sjelo raka u žena s 360 novooboljelih u 2008. godini, što čini 4% svih zloćudnih bolesti žena (gruba stopa 16,8/100.000).U 2007. i 2009 godini umrlo je u Hrvatskoj 114 žena, gruba stopa 5,0/100.000). Kako je vidljivo unutar same Europe postoje velike razlike, a jednako tako i unutar same Hrvatske što je za nas koji se bavimo javnim zdravstvom nedopustiva situacija. Preventivne mjere za rak vrata maternice u Hrvatskoj od šezdesetih godina prošlog stoljeća, dovele su  do značajnog pada broja novooboljelih žena kroz razdoblje od dva desetljeća (44%). Silazni je trend bio prisutan sve do 1991. godine, no nakon tog razdoblja ne primjećuju se značajni pomaci.

Od 2005. do danas u Osječko-baranjskoj županiji postupno se smanjuje broj novooboljelih žena, od vodeće pozicije na razini hrvatske do današnjeg broja koji je na razini prosjeka Hrvatske, ali pri tome uz još visoku smrtnost koja je znatno iznad Hrvatskog prosjeka. U Osječko-baranjskoj županiji je rak vrata maternice deveto najčešće sjelo raka u žena s 23 novooboljele žene u 2008. godini, što čini 3,5% svih zloćudnih bolesti žena (gruba stopa 13,4/100.000). U 2008. umrlo je 13, a u 2009 godini 14 žena, gruba stopa 8,2/100.000), što čini 3,6% svih smrti od raka u žena.
Rezultati provedenih preventivnih pregleda na području Osječko-baranjske županije kroz godinu i pol (2009 i 2010) u 6 ginekoloških ordinacija primarne zdravstvene zaštite na uzorku od 374 žene koje nisu bile kod izabranog ginekologa 3 i više godina ili nisu obavile PAPA test u zadnjih 6 mjeseci pokazuju poražavajuće rezultate. Seoske žene mlađe od 50 godina u prosjeku nisu obavile pregled kroz 6 godina a gradske žene iste dobi 5 godina. Kod žena starijih od 50 godina situacija je još poražavajuća. Seoske žene u prosjeku nisu obavile pregled 10 godina, pri čemu je velik broj onih koje pregled nisu obavile 20 godina ili uopće ne pamte da su isti obavile ikada. Što se pak gradskih žena starijih od 50 godina tiče u prosjeku pregled nisu obavile 7 godina.

Dobro organizirana zdravstvena zaštita žena jedan je od bitnih čimbenika za očuvanje i unapređenje kvalitete života žena uopće. Kroz skrb o materinstvu, planiranje obitelji, zaštitu žena od malignih bolesti čini temelj osiguranja biološke reprodukcije pučanstva, a kroz važnu ulogu u obitelji i odgoju kao i značaja  radne produktivnosti žena u društvenom okružju, predstavlja i treba biti vodeći i najvažniji zadatak svakog društva. Ono što imamo danas zaslužuje samo prolaznu ocjenu. Sustav orijentiran samome sebi, razjedinjenost zdravstvenog sustava kako po horizontalnoj osnovi tako i vertikalnoj ukazuje kako u narednim godinama ukoliko želimo u društvo izvrsnih moramo biti razboriti, praktični i reorijentirati se prema onima zbog kojih postojimo. Ovoj negativnoj slici znatno pridonose i velike regionalne razlike u društveno-ekonomskom razvoju, a što je na primjeru Osječko-baranjske županije jasno vidljivo. U ovim nastojanjima same žene moraju biti značajan partner kroz podizanje svijesti o važnosti odlazaka na redovite preglede, kroz odgovorno spolno ponašanje, stalnu edukaciju već od same obitelji te kroz sve druge institucije odgoja i obrazovanja. U svemu tomu značajan doprinos treba dati i lokalna zajednica i radno okružje i rezultat ne bi smio izostati.

 

Autor: dr. Nikola Kraljik, Zavod za javno zdravstvo

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita


Izdvojeno

Reci što misliš!