Iako se dio građana možda ponadao da će zbog devizne liberalizacije koja je na snagu stupila početkom ove godine lakše dolaziti do jeftinijih kredita u inozemstvu, čini se da baš i nije tako. 

Prema odgovorima banaka koje posluju u Hrvatskoj, njihove matične banke mahom ne odobravaju kredite nerezidentima zbog velikih rizika naplate, u koje se radije ne upuštaju.

Općenito, kažu analitičari, prekogranično kreditiranje građana ni u samoj Europskoj uniji nije intenzivno, većinom se ljudi zadužuju u zemlji u kojoj primaju plaću jer tako lakše dolaze do kredita, budući da je i većina instrumenata osiguranja vezana uz redovite priljeve. Budući da su, prema posljednjim dostupnim podacima HNB-a, kod nas kamate na stambene kredite 2-3 postotna boda veće od prosjeka eurozone, jer se, primjerice, kreću od 6 do 7 posto, dok su vani oko 4 posto, domaće smo bankare upitali i boje li se, dakle, odljeva potražnje za kreditima preko granice, odnosno očekuju li da bi se naši građani u većem broju mogli okrenuti inozemnim bankama koje nisu prisutne u Hrvatskoj, te kako bi to utjecalo na tržište kredita u Hrvatskoj i kamatne stope.

Sadržaj se nastavlja...

Složen postupak

U Erste banci podsjećaju da su naši građani, kao i pravne osobe, mogli i do sada uzimati kredite kod banaka u inozemstvu, ali su prema deviznom zakonu bili dužni sredstva iz kredita primiti na račun kod hrvatske banke jer nisu smjeli imati otvorene račune u inozemstvu, kod inozemnih banaka, osim u iznimnim slučajevima, i to uz odobrenje HNB-a. Liberalizacijom deviznog poslovanja od 1. siječnja ove godine ukinuta je obaveza unosa sredstava iz kredita u stranoj zemlji u Hrvatsku te se dozvoljava slobodno otvaranje računa kod banaka u inozemstvu, tako da će se sredstva iz kredita dobivenog u inozemstvu moći i zadržavati u inozemstvu. Naravno, za osobe koje se zadužuju vani i dalje vrijedi obaveza izvješćivanja o kreditnoj zaduženosti u inozemstvu, o čemu trebaju voditi brigu, opisuju u Erste banci. Dodaju da su naši građani i do sada mogli podizati kredite u drugim državama, kao na primjer u Austriji, ali u praksi to u pravilu nije bio čest slučaj zbog neadekvatnih instrumenata osiguranja kredita.

- Erste banka u Hrvatskoj nudi cjelokupnu paletu kreditnih i štednih proizvoda, a građani koji ne žele poslovati s hrvatskim bankama, nego s bankama u inozemstvu, trebaju kao i do sada direktno kontaktirati te banke - ističu u Erste banci Hrvatska, a iz njihove centrale u Beču već su prije poručili da u pravilu ne kreditiraju nerezidente jer su instrumenti osiguranja preko granice teži, a situaciju na lokalnom tržištu ne poznaju. Točnije, ako je klijent hrvatski građanin koji živi, radi i gradi kuću u Hrvatskoj, tada Erste Bank Beč neće financirati njegove potrebe, već će ga radije uputiti na banku-kćer na lokalnom tržištu. Ako je pak klijent hrvatski građanin koji živi, radi i želi graditi u Austriji, tada se može obratiti austrijskoj Erste banci. Iz Erstea Hrvatska nadalje kažu da općenito postupak uzimanja kredita u inozemstvu nije jednostavan, već složen. Uvjeti kreditiranja, kažu, ovise o namjeni, procjeni kreditne sposobnosti i općenito procjeni rizika. Drže da liberalizacija novčanih tijekova ne bi trebala imati znatan utjecaj na preferencije kompanija i građana, stoga i u 2011. očekuju rast kreditnih plasmana iznad prosjeka rasta tržišta.

Ništa za strance

U Splitskoj banci pojašnjavaju da su promjene deviznog režima uvedene u smislu otvaranja računa i držanja depozita hrvatskih rezidenata u inozemstvu, dok je mogućnost podizanja kredita bila "oduvijek" raspoloživa, tj. i prije ove posljednje liberalizacije. Međutim, kažu, u praksi se to vrlo rijetko događa jer banke iz inozemstva u pravilu ne kreditiraju rezidente drugih država jer ne poznaju njihov pravni sustav ni rizike (za te banke) koje takvi plasmani povlače za sobom. Stoga, ako se građanin obrati vlasnici Splitske banke u Francuskoj, ona će ga uputiti na banku u Hrvatskoj jer ne odobrava kredite hrvatskim rezidentima. U Splitskoj banci drže i da liberalizacija neće imati nikakav utjecaj na tržište kredita u Hrvatskoj jer "ni druge bankarske grupacije ne odobravaju kredite hrvatskim rezidentima, a ako neke rijetke i odobravaju, to su mogle činiti nesmetano i prije 1. siječnja 2011."

Prekretnica ulazak u EU

U Raiffeisen banci (RBA) nemaju posebno reguliranu proceduru za upite klijenata o ponudi štednih i kreditnih proizvoda ostalih banaka članica Raiffeisen grupacije u inozemstvu. O navedenim proizvodima klijenti se mogu informirati u bilo kojoj banci Raiffeisen grupacije ili na njihovim web stranicama. Glavni ekonomist RBA Anton Starčević kaže da inozenma ponuda kredita za hrvatske rezidente ne bi trebala promijeniti potražnju za kreditima u domaćim bankama budući da je kreditiranje stanovništva radnointenzivna djelatnost vezana uz obradu opsežne dokumentacije na lokalnom jeziku i administriranje kredita uz poštovanje lokalne regulacije.

- Do pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji ne očekujemo razvoj prekogranične ponude kredita za stanovništvo, izuzev u malobrojnim iznimnim slučajevima. Nakon priključenja inozemne banke registrirane unutar EU moći će otvarati podružnice na teritoriju Hrvatske i nuditi kredite i ostale financijske proizvode te usluge za rezidente. Tada bi mogla ojačati ponuda kredita jer bi u tim podružnicama djelatnici mogli obraditi kreditne zahtjeve te provesti proceduru odobravanja isplate kredita te ih potom administrirati do konačne otplate. Međutim, cijena tih kredita ne bi trebala odstupati od ponude domaćih banaka - zaključuje Starčević.

Drukčiji pravni okvir

U Privrednoj banci Zagreb kažu da je odluka o tome gdje će i u kojoj banci klijent podignuti kredit individualna, a također svaka banka ima svoje propisane kreditne uvjete i procedure kao i kriterije za procjenu rizika. Općenito, kako kod nas tako i u drugim zemljama, banke uglavnom nisu sklone praksi kreditiranja građana u inozemstvu najčešće zbog smanjene mogućnosti kontrole i upravljanja rizicima izvan granica zemlje i drukčijeg pravnog okvira, jer se primjenjuju zakonski propisi države u kojoj se kredit odobrava kao i individualni uvjeti banke i drugo, kažu u PBZ-u. Oni će svojim klijentima pružiti sve raspoložive informacije sukladno potrebama i mogućnostima.

Nakon priključenja EU mogla bi ojačati ponuda kredita, no cijena ne bi trebala odstupati od ponude domaćih banaka HNB: Posredovanje nije dozvoljeno U Hrvatskoj narodnoj banci ističu da prema članku 8. Zakona o kreditnim institucijama kreditna institucija neposredno pruža usluge u Republici Hrvatskoj ako te usluge ponudi na području Hrvatske preko posrednika, zastupnika ili na drugi način. “Kako nerezidentne kreditne institucije ne smiju neposredno pružati usluge u Hrvatskoj sve do njezinog ulaska u EU, a i tada samo nerezidentne kreditne institucije iz država članica EU-a, prema Zakonu o kreditnim institucijama ne bi bilo dozvoljeno ni pružanje tih usluga preko agencija koje bi se osnivale u svrhu posredovanja, odnosno povezivanja hrvatskih građana sa stranim kreditnim institucijama kod kojih bi se otvarali računi i podizali krediti”, upozoravaju u HNB-u. Napominju pritom da se neposrednim pružanjem usluga stranih kreditnih institucija u Hrvatskoj ne smatraju pojedinačni pravni poslovi koje će hrvatski građani u okviru liberalizacije deviznog poslovanja izravno zaključivati sa stranim bankama u inozemstvu pri otvaranju deviznih računa ili realizaciji kredita. Novotny: Kod nas su veći rizici Makroekonomski analitičar Damir Novotny kaže da bi hrvatskim građanima radi razlike u kamatama svakako mogli biti atraktivni strani krediti, no pitanje je tko će im ih dati. Općenito, kaže, kreditiranje preko granice u Europi nije čest slučaj. “Mogu naši građani i pohrliti po te kredite, ali teško da će ih strane banke odobravati. Zbog rizika će ih uputiti na ovdašnju filijalu, a ovdje kamate nisu visoke jer takve žele biti, nego jer su i rizici naplate kod nas veći”, napominje Novotny. Što se tiče devizne liberalizacije, Novotny drži da HNB nepotrebno puše na hladno, te da je već prije trebalo liberalizirati kapitalne tokove. 4% približne su kamatne stope na stambene kredite u zemljama EU-a, a kod nas 6-

 

TEKST: Aneli Dragojević Mijatović (Glas Slavonije)