Brojke prikupljene izravno od gradova pokazuju kako je ove godine u prve razrede upisano 695 prvašića manje nego prošle godine. No, taj minus je gotovo dvostruko manji nego što je bio prošlogodišnji, kada je u prve razrede upisano 1173 učenika manje nego 2016. Ove godine veći broj prvašića ima šest gradova manje nego lani, ali su zato njihove pozitivne brojke uvjerljivije nego one prošlogodišnje, a manji su i minusi u gradovima koji imaju manje učenika, pokazalo je istraživanje portala Gradonačelnik.hr.

Kao i prethodnih godina, a pogotovo u posljednjih nekoliko otkako smo posebno osjetljivi na temu demografije i negativnih trendova, početak školske godine služi za nova prebrojavanja i potvrđivanje činjenice da Hrvatska izumire i iseljava se. Brojka kojom se trenutno barata, a izrekla ju je temeljem privremenih podataka sama ministrica obrazovanja, jest da je ove godine u škole upisano oko 500 prvašića manje nego lani, a čak 117 škola nije upisalo niti jednoga.

"Mi smo, pak, kao i prošle godine, napravili veliko terensko istraživanje kako bi vidjeli kakva je točno situacija po gradovima – gdje je broj prvašića manji, a gdje i za koliko veći nego prošle godine. Brojke prikupljene izravno od gradova u prva dva tjedna nastave kazuju tako da je ove godine u prve razrede upisano 695 prvašića manje nego prošle godine," kažu na portalu Gradonacelnik.hr

No, taj minus je gotovo dvostruko manji nego što je bio prošlogodišnji, kada je u prve razrede upisano 1173 učenika manje nego 2016.  Iako porast broja prvašića ove godine bilježe 44 grada, šest manje nego prošle godine, njihove brojke su puno uvjerljivije nego prošlogodišnje. Tako su prošle godine kao najveći plus bilježili onaj iz Dubrovnika i Vukovara – od 46 i 42 prvašića više nego godinu ranije, dok ove godine uvjerljivi rekord drži Osijek sa 67 prvašića više te Slavonski Brod sa njih 51. Slijedi najmlađi hrvatski grad i jedini sa uvjerljivim pozitivnim prirodnim prirastom - Solin koji ove godine ima 40 prvašića više, što je daljnji rast u odnosu na prošlu godinu kada su ih imali 37 više nego godinu ranije.

Tu su, nadalje, i Velika Gorica (+29), Omiš (+27), Ogulin (+23), Šibenik (+23), Kaštela (+19), Sveta Nedelja 8+18) i Valpovo (+17). Ukupno, gledamo li apsolutne brojke, 23 grada ove godine bilježe dvoznamenkasti rast broja prvašića, dok ih je lani bilo 16.

No, ovdje svakako treba naglasiti da ovi podaci ne mogu biti mjerilo za ozbiljne demografske analize i ocjene, jer je broj prvašića u većini gradova uvijek bio podložan oscilacijama, neovisnima o generalnim demografskim trendovima ili kvaliteti života i standardima u samim gradovima. Brojke se uglavnom mijenjaju, ovisno o godini i generaciji, a vrlo malo gradova ima zaista stabilan i kontinuiran višegodišnji trend. No, veseli da ima i takvih pa se među 44 grada koji su ove godine upisali veći broj prvašića nego lani ističu primjerice Solin, Kaštela, Čakovec, Pazin, i Cres, koji tako već treću godinu za redom bilježe rast broja prvašića.

Ovaj trend niti malo ne čudi kad je u pitanju Grad Solin, najmlađi grad u Hrvatskoj (prosječna dob stanovnika je 35,4 godine) i grad rekorder po prirodnom prirastu. Gradonačelnik Dalibor Ninčević kaže kako ih ovakvi trendovi i titule vesele, ali i obvezuju na još predaniji rad kako bi mladim obiteljima osigurali još ugodniji i bolji život. Nizom socijalnih i pronatalitetnih mjera, za  koje su u ovogodišnjem proračunu osigurali 1,3 milijuna kuna, Solin potvrđuje da je grad djece i mladih. Pa su tako, uz naknade za bebe, uveli i novčane potpore roditeljima za vrijeme korištenja porodiljnog dopusta od prve do treće godine života djeteta te mjesečnu financijsku pomoć obiteljima s četvero i više djece.
 
Najveći skokovi

Kao što smo naveli, najveći skok u broju prvašića bilježi Grad Osijek, koji ima 929 prvašića, što je čak 67 više nego prošle godine kada su ih upisali 862 i zabilježili minus od čak 48 u odnosu na 2016.

Sadržaj se nastavlja...

''To je za naš grad u neku ruku utješna nagrada. Grad Osijek se u posljednjih nekoliko godina stabilizirao, trendove rasta primjećujemo i u drugim segmentima življenja, ali bilo bi posve krivo pripisati si nekakve zasluge radi mjera Grada kojima se pomaže mladim obiteljima. Iako kao jedinica lokalne samouprave pomažemo i mlade obitelji, mi tu možemo i moramo u budućnosti učiniti puno više. Možda toliko ne samim mjerama usmjerenim izravno na mlade obitelji, već svim svojim aktivnostima, usmjerenima i prema obrazovanju, kulturi, sportu i poduzetništvu koji Osijek danas, a nadam se još više i sutra, čine idealnim gradom za odrastanje, školovanje, rad i življenje'', komentira gradonačelnik Ivan Vrkić.  

Veliki skok bilježi i Slavonski Brod u kojem je upisan 51 prvašić više nego prošle godine (620/569), dok su prošle godine bili u minusu za čak 138 prvašića u odnosu na 2016. U gradskoj upravi su zadovoljni ovom promjenom trenda, a gradonačelnik Mirko Duspara vjeruje da će se, uz pomoć novih demografskih mjera i projekata u kojeg Grad ulaže i kojima stvara bolje uvjete života za mlade obitelji, taj trend i nastaviti.

''Naime, upravo zbog toga što nastojimo potaknuti demografske trendove, ove godine smo pokrenuli nove projekte kojima želimo zadržati mlade u našem gradu, pomoći im u rješavanju stambenog pitanja i stvoriti im što bolje uvjete živote. Bilo da je riječ o gradskim stanovima za mlade obitelji, gradskim zemljištima za gradnju obiteljskih kuća, 5.000 kuna vrijednoj opremi za prvo dijete ili povećanim naknadama za novorođenče, želimo pomoći obiteljima, smanjiti im troškove u rješavanju onih najvažnijih životnih pitanja te pokazati kako mogu računati na pomoć Grada. Veći broj prvašića koje imamo ove godine pokazuje da smo na putu ostvarenja tog cilja'', ističe gradonačelnik Duspara.

Izvor: gradonačelnik.hr