Na Ekonomskom fakultetu u Osijeku jučer je počeo  3. Hrvatski iseljenički kongres na komu sudjeluju znanstvenici i stručnjaci koji se bave proučavanjem hrvatskog iseljeništva, ali i poslovni ljudi i povratnici u domovinu koji će predstaviti osobna iskustva pri realizaciji projekata i poduzetničkih aktivnosti u Hrvatskoj.

Kongres traje do 1. srpnja 2018. godine, održava se pod nazivom „Odlazak – ostanak – povratak“ te pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, čiji je izaslanik župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić.

Na kongresu je poseban naglasak stavljen na pripadnike druge i treće generacije potomaka hrvatskih iseljenika te na mogućnost povratka u domovinu njihovih roditelja. Naime, da bi Hrvatska od iseljeničke postala useljenička zemlja neće biti dovoljno povećati plaće i otvoriti nova radna mjesta već treba promijeniti cjelokupnu društvenu klimu.

Sadržaj se nastavlja...

- Treba vratiti optimizam, dati viziju kamo ide ova Hrvatska država i doslovce treba unijeti jedan drugačiji osjećaj. Vidjeli smo kako je to napravila Irska. U 10 godina privukla je 200.000 svojih iseljenika da se vrate. Ne zato što je ponudila neke posebne ekonomske kategorije, već zato što je promijenila društvenu klimu, a ona je izrodila ekonomske rezultate – rekao je prof. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas smatra da zajedno moramo naći pravi put, kroz mrežu svega potrebnog da bi se jače povezali, ostvarili što bolju suradnju i povjerenje koje je nestalo između domovinske i iseljene Hrvatske.

- Povratak iseljenika nije samo da ih pozovemo da se vrate. Hrvatska sigurno posjeduje ogromne potencijale i upravo ovaj kongres može pridonijeti da te potencijale, na neki način, i ostvarimo da oni postanu globalni, dakle hrvatski potencijal svega onoga što imamo - rekao je Milas.

Sudionike Kongresa pozdravio je i župan Ivan Anušić. Naglasio je kako nije poznat točan broj građana koji su napustiti Hrvatsku, međutim;

- Taj broj sigurno je prevelik. U dnevnoj komunikaciji vidimo da je malo ljudi kojima netko nije otišao u druge zemlje. Iseljenici koji su godinama izvan Hrvatske sada su, kao i 1991. godine, veliki potencijal za našu Hrvatsku kako bi svoja znanja, iskustva i osobito investicije usmjerili u Hrvatsku i tako nam pomogli u gospodarskom razvoju. Naravno, tada dolazimo do pitanja kako investirati u Hrvatsku u šumi administracije i birokracije kroz koju se oni nemaju obvezu probijati. Zato je i ovaj kongres prigoda da se i o tomu kaže nešto više te da donesemo zaključke koji će biti na tragu kako da ti ljudi pomognu Hrvatskoj – rekao je župan Anušić.

SiB.hr