Mnogo je razloga za njegovu ljutnju na HŽ, no neposredni povod ovakvoj javnoj reakciji je - smrt jedne mlade žene. Riječ je o osobi koja je prije dva i pol mjeseca poginula na pružnom prijelazu u Josipovcu - prijelazu za koji je Grad tražio dodatnu zaštitu i prije i ponovno nakon toga tragičnog događaja. “HŽ se nije udostojio ni odgovoriti”, grmio je Bubalo nedavno.

- HŽ se učestalo oglušuje na sve naše dopise, upozorenja i zahtjeve. Prije dva i pol mjeseca jedna je osoba stradala na prijelazu u Višnjevcu, a mi tražimo da se zaštiti i taj i svi drugi opasni prijelazi. Međutim, investitor takvih projekata mora biti HŽ, a Grad je spreman sufinancirati da se na takva opasna mjesta postavi signalizacija, rampa i sve potrebno za povećanje sigurnosti naših građana - poručio je Bubalo.



Ipak, kapitalno najveći je projekt obnove željezničkog kolodvora, a za koji je, prema Bubalovim riječima, Grad također ponudio financijsko sudjelovanje.
“HŽ mora shvatiti da Osijek ne može imati kolodvor iz 17. ili 18. stoljeća. Spremni smo se, sredstvima iz spomeničke rente, uključiti u obnovu pročelja zgrade”, poručuje Bubalo.
Problem su i, kako ih je nazvao, gordijski prometni čvorovi, odnosno spojevi željezničke pruge i prometnica. “Spremni smo sufinancirati i projekte denivelacije pružnih prijelaza. HŽ mora shvatiti da je došlo vrijeme za Osijek i Slavoniju te da mora početi ulagati u našu regiju”, poručio je Bubalo. 



Kolodvor tek 2013.?

Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave HŽ Holdinga i direktor HŽ Carga, ističe kako HŽ provodi niz aktivnosti u cilju smanjenja broja nesreća poput edukativne akcije “Vlak je uvijek brži”, a za prijelaz u Josipovcu kaže da je osiguran znakom stop i Andrijinim križem te trokutom preglednosti.
“Predviđen je za podizanje razine osiguranja sa svjetlosno-zvučnom signalizacijom, sukladno financijskim mogućnostima”, dodaje. Govoreći o željezničkom kolodvoru, kaže kako je prema konzervatorskoj studiji određeno rušenje dijela zgrade, te je u tijeku postupak dogovaranja dodatne tehničke dokumentacije.
“Pretpostavljamo da bi se potrebna dokumentacija mogla završiti do kraja 2012.”, poručuje Rogožar. Što se tiče denivelacija, dodaje, ako one nisu dio nekog velikog željezničkog projekta, onda se rješavaju na lokalnoj razini. “Dakle, denivelacije nisu u našoj nadležnosti nego Grada Osijeka i nadležne uprave za ceste”, zaključuje.

TEKST: www.glas-slavonije.hr

 

Sadržaj se nastavlja...