Vlada je na sjednici u četvrtak predstavila 30 velikih infrastrukturnih projekata koji, prema mišljenju premijerke, trebaju pokrenuti posrnulo hrvatsko gospodarstvo. No, za to će trebati i jedna sitnica - 13,85 milijardi eura ili otprilike 101 milijarda kuna, na koliko je procijenjena vrijednost tih projekata. Dakle, cijeli jednogodišnji državni proračun.

U Katalogu investicijskih projekata,kako se službeno naziva dokument koji je predložila Vlada, Slavonija je spomenuta samo jednim velikim projektom: kanalom Dunav - Sava, vrijednim 950 milijuna eura. Zanimljivo je pri tome da će ovo biti već četvrti put od osamostaljenja Hrvatske kako se “kreće” u realizaciju projekta osmišljenog još u Austro-Ugarskoj. Gradnju ovog višenamjenskog kanala više je prethodnih vlada “počinjalo” kopati uvijek i jedino u izbornim godinama. Međutim, od svih tih prošlih obećanja do danas nije se mrdnulo dalje od izrade idejnog projekta i studije utjecaja na okoliš, koju još nisu potvrdile nadležne državne institucije.

Nestala termoelektrana Osijek

Među Vladinim projektima čak 18 je energetskih - vrijednih oko četiri milijarde eura. Tu je gradnja termoelektrana Plomin, u Istri, četiri hidroelektrane na Lici i Gackoj, četiri manje hidroelektrane u okolici Zagreba, četiri hidroelektrane u gornjem toku Drave u Koprivničko-križevačkoj županiji, termoelektrane Sisak, hidroelektrane Dubrovnik, hidroelektrane Ombla kod Dubrovnika. No, više se ne spominje do jučer planirana gradnja termoelektrane u Osijeku?!
Vlada je u katalog uvrstila i gradnju osam spremnika za naftu u Omišlju, geotermalne elektrane u Legradu pokraj Križevaca, elektrane na biomasu u Velikoj Gorici, naftnog terminala u Brižinama kod Kaštela i u Gaženici pokraj Zadra, dva spremnika na naftu u Sisku, spremničkog terminala za naftu u Zagrebu te regionalnog plinovoda Kukuljanovo - Omišalj. Slavonija se tu spominje prvi put s jednim projektom - oko 15 milijuna eura vrijednim podzemnim skladištem plina u Grubišnom Polju.
Daleko najskuplji projekti su oni s područja prometne infrastrukture: za gradnju nove tzv. nizinske željezničke pruge od Rijeke do Koprivnice država u sljedećih nekoliko godina planira utrošiti čak 3,6 milijardi eura.
Osim toga, na popisu je i izgradnja novog putničkog terminala u zagrebačkoj zračnoj luci (302 milijuna eura), kao i toliko važnog mosta Pelješac (320 milijuna eura), za čiju su gradnju ovog tjedna u Vladi smislili novi izgovor. Naime, glavni hrvatski pregovarač s EU Vladimir Drobnjak rekao je da kako most moramo graditi radi krava, koza i ovaca, jer ulaskom u EU sa šengenskom granicom, sve žive životinje neće moći prolaziti preko Neuma, nego ćemo ih (ako ne sagradimo most) morati voziti trajektom na Pelješac!?

Rok - 2023. godina

Značajnu stavku predstavljaju i projekti u turizmu, među kojima, dakako, nema ni jednog u cijeloj Slavoniji i Baranji.
Istok Hrvatske je u Kosoričinom new dealu zastupljen projektima u vodnom gospodarstvu. Pored kanala Dunav - Sava u Slavoniji će se graditi sustavi odvodnje otpadnih voda i uređaja za njihovo pročišćavanje, zapravo radit će se na 90 lokacija u Hrvatskoj od Prevlake do Dunava, te gradnja malih uređaja za pročišćavanja otpadnih voda na oko 200 lokacija u cijeloj Hrvatskoj, u što bi se uložilo 3,2 milijarde eura. No, za razliku od svih ostalih projekata čiji je rok završetka tri, do najviše pet godina, ovaj sa sustavima za odvodnju trebao bi biti završen u razdoblju od 2018. do 2023. godine?!
Građanima istoka Hrvatske, dakle, ostaje da se pouzdaju isključivo u sebe držeći se one - Inati se Slavonijo!

Sadržaj se nastavlja...

TEKST: Dražen Boroš; www.glas-slavonije.hr