U Aziji ih nazivaju crvenim dijamantima, a u Slavoniju su došli s Himalaje i Tibeta. Neki ih nazivaju i sretnim bobicama, eliksirom mladosti, ljekovitim čudom, a pravo je čudo i što toj biljci odgovara naše podneblje pa se tako plantaža biljke goji našla i u srcu Slavonije, u đakovačkom prigradskom naselju Piškorevci.

Mlada obitelj Krajina, Ivica i Ivona, podigli su plantažu s 2000 sadnica. Uvelike im je u tome pomogla đakovačka podružnica Zelene liste koja ih je 'dovela' do sadnica i ugovarača proizvodnje.

"S poslom smo krenuli u ožujku ove godine, uz puno ulaganja i rada. Plantaža zahtijeva svakodnevni boravak od po nekoliko sati, a subotom smo znali ostajati čitav dan. Prve plodove očekujemo već ove godine, no samo za probu i počastiti prijatelje i rodbinu. Iduće godine trebali bismo imati ozbiljniju berbu i očekivati prvu zaradu. Do 2014. godine očekujemo puni plod, prinos od pet kilograma po stablu. Otkupna je cijena 20 kuna po kilogramu, dok u maloprodaji sušene bobice koštaju i 300 kuna po kilogramu" - kaže Krajina te daje zanimljivu usporedbu:

Sadržaj se nastavlja...

"Zarada na 100 hektara pšenice podjednaka je onoj na jednom hektaru gojija, samo je i posla na uzgoju gojija znatno više", kaže Krajina. Taj 32-godišnjak pojašnjava razloge zbog kojih su on i supruga odlučili krenuti u sadnju plantaže tibetanske biljke. "Supruga Ivona diplomirana je pravnica, kako nema posla, razmišljali smo o odlasku u Kanadu, no igrom slučaja Goran Augustinović iz Zelene liste potaknuo me na ovo, išao sam se uvjeriti kako to izgleda u Varaždinu, dogovorio sam kooperaciju, otkup i tu smo gdje smo. Tržište nam je osigurano u Nizozemskoj i Belgiji. Naše je samo da radimo, a ugovarač proizvodnje iz Varaždina rješava ostala pitanja", kaže Krajina. "Za sada imamo zasađenih 2.000 komada, planiramo se iz godine u godinu širiti do 7.000 komada. Uložili smo i u sustav navodnjavanja jer je goji biljka koja treba puno vlage i sunca", dodaje Krajina.

Goran Augustinović, predsjednik đakovačke podružnice Zelene liste, kaže da je njihov cilj na ovakav način uputiti mlade ljude na samozapošljavanje i osiguravanje egzistencije. Pojašnjava i o kakvoj se biljci radi. "Riječ je o biljci koja se u svijetu smatra jednim od najjačih antioksidansa. Za primjer, naša domaća šljiva ima oko 5.000 čestica za antioksidanse, a sam goji na 100 grama ima 25.000. U Americi je to biljka broj jedan, a tražena je i u EU. Biljku goji i njezine prednosti, pa i dobru zaradu na njoj, prepoznali su u čakovečkom kraju gdje se mogu nabaviti sadnice i ugovoriti proizvodnja. Uz goji, atraktivna je i sibirska borovnica," kaže Augustinović.

"Cilj nam je osnivanje zadruga gdje će se ljudi, po nekoliko gospodarstava udružiti i biti konkurentniji na tržištu", ističe Augustinović.

[important title=Kinezi ih rabe 2000 godina]U tradicionalnoj kineskoj medicini goji bobice rabe se gotovo 2000 godina iako ih povijest povezuje s kineskim carem Shennongom, mitskim ocem poljoprivrede i travarom, koji je živio 2800 godina prije Krista.[/important]

Tekst: Maja Muškić (Glas Slavonije)