Oko ribnjaka će biti poučna staza i promatračnica ptica

Oko ribnjaka će biti poučna staza i promatračnica ptica

ribnjakpodunavlje400

Što se ove godine tiče, završeni su radovi na revitalizaciji ribnjaka Podunavlje, nekadašnjih beljskih ribnjaka. Kako ističe Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, uklonjen je dio drvenaste vegetacije na području istočnih ribnjaka (C i B ribnjaci) pa su oba spremna za prihvat vode kada se za to stvore uvjeti.

Voda, naime, do ovih ribnjaka dolazi preko Podunavske pumpe ili u slučaju poplave u dijelu Kopačkog rita.

- Iduće godine planiramo nastaviti čišćenje vegetacije, a potom ćemo kupiti dvije crpke - kaže Mikuška, dodajući da će biti izgrađena i poučna staza te postavljena promatračnica ptica. U istom cilju, nastavlja, radove na revitalizaciji A ribnjaka, prekoputa Prijamnog centra, izvode Hrvatske vode. Iz njega su, objašnjava, vadili pijesak za popravak nasipa, a radove će najverojatnije nastaviti iduće godine.

Podsjetimo, revitalizacija ribnjaka Podunavlje, na oko 600 hektara, počela je u listopadu. Riječ je o dijelu dvogodišnjeg projekta koji provodi WWF, jedna od najutjecajnijih svjetskih nevladinih udruga za zaštitu prirode, a financira ga tvrtka The Coca-Cola Company, koja tako, u obliku javno-privatnog partnerstva, želi lokalnim zajednicama i prirodi nadoknaditi svu količinu vode koja se upotrebljava za proizvodnju pića. Partneri su im Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, Općina Bilje i JUPP Kopački rit.

- Puštanjem vode u ribnjake bit će uspostavljene sve njihove ekološke funkcije - tvrdi Mikuška, dodajući da će cijelo područje biti uključeno u turističku ponudu. U budućnosti, ako netko pokaže interes, tamo će se opet moći pokrenuti ekstenzivna proizvodnja ribe, što bi moglo pozitivno utjecati na lokalnu ekonomiju. Inače, riba se tamo ne uzgaja od kada je Belje prešlo u sustav Agrokora, nezainteresiranog za ribnjičarstvo. Ribnjaci su zapušteni i bez vode, a smanjene su močvarne funkcije, što je negativno utjecalo na biološku raznolikost.

 

Nakon riba, nestale i ptice

 

Ribnjaci su napravljeni šezdesetih godina prošlog stoljeća i s vremenom su povećavali površinu, koja je sada 630 hektara, od čega je pod vodom bilo oko 550 hektara, dok se stvarno koristilo 470 hektara. U njima se uzgajao šaran, a na njemu se moglo vidjeti mnoštvo različitih vrsta ptica, koje su stanište napustile prestankom ribnjačarske proizvodnje. Njihova brojnost će se povećati vraćanjem vode. U vlasništvu su RH i dio su Nacionalne ekološke mreže Hrvatske, te potencijalno područje Natura 2000, mreže ekološki značajnih područja Europske unije.

Tekst: Ivica GETTO (Glas Slavonije)




Pratite SiB.hr bilo kad i bilo gdje! Posjetite naš mobilni portal m.sib.hr

Najave događaja

Petak

Subota

Nedjelja