BM: Uz Šećeransko jezero planira se šetnica, bina i kamp za turiste

BM: Uz Šećeransko jezero planira se šetnica, bina i kamp za turiste

seceransko-jezero

O Šećeranskom jezeru, smještenom u neposrednoj blizini Belog Manastira, već dugo se priča kao o potencijalnom prirodnom izletničko-rekreativnom kompleksu jedinog baranjskog grada.

Još za mandata prošle vlasti povlačili su se potezi, među kojima je najvažniji prijenos vlasništva nad jezerom s Belja na Grad 2008. godine. Tada su gradski čelnici naručili radove na mjerenju količine vode i snimanju dna jezera.

Došli su izbori, vlast se promijenila i priča oko jezera je stala. U međuvremenu je SRD Dunavac na njemu organizirao 1. Baranjski Carp cup. Inicijativa oko reaktiviranja i uređenja jezera ponovno se javila, a kako ističe gradonačelnik Živko Jalšovec, formira se radna skupina za izradu idejnog rješenja.

- Nadam se da će do kraja godine plan biti izrađen - kaže Jalšovec, naglašavajući kako prve ideje idu u smjeru izgradnje šetnice, otočića i popratnih sadržaja. U okolici jezera bi, nastavlja, valjalo izgraditi binu te tamo održavati razne kulturne, zabavne i turističke manifestacije.

Ne bi zanemarili ni ribiče, kojima je Šećeransko jezero pravi mali raj, a idejno rješenje obuhvaćalo bi i infrastrukturu vezanu uz kuhanje (roštiljanje) na otvorenom, kao i ugostiteljski objekt.

- Treba imati na umu blizinu budućeg koridora 5C, pa ne bi bilo loše tamo izgraditi kamp i njime privući goste iz Austrije, Mađarske i Češke, kao i povezati neke baranjske turističke sadržaje, odnosno destinacije - objašnjava Jalšovec.
Što se financiranja tiče, projekt bi nominirali resornim ministarstvima i europskim fondovima, tvrdi Jalšovec.

JEZERO ISKOPANO POČETKOM 20. STOLJEĆA
Jezero Lajmir, kakav mu je službeni naziv, iskopano je početkom 20. stoljeća i služilo je za potrebe nekadašnje beljske Tvornice šećera. U vrijeme kada je Tvornica šećera u okolici uzgajala povrće, voda iz jezera koristila se za navodnjavanje. Prostire se na približno tri hektara, a napaja se iz obližnje rijeke Karašice, čime je riješen problem svježe vode. Trenutačno nije ni u kakvoj “industrijskoj” funkciji, ali je zato iznimno prikladno za razvijanje kontinentalnog turizma.


Ivica Getto (Glas Slavonije)

 




Pratite SiB.hr bilo kad i bilo gdje! Posjetite naš mobilni portal m.sib.hr