Prof. dr. Stjepan Krčmar, predstojnik Zavoda za zoologiju na Odjelu za biologiju osječkog Sveučilišta, ističe kako se izlijeganje komaraca u većem broju nije dogodilo iz više razloga: u proljeće su izostala inače uobičajena plavljenja rijeka Dunava i Drave, padalina je bilo vrlo malo, a i temperature zraka bile su više od prosjeka. Godina 2011. je, kaže, rekordna u posljednjih nekoliko desetaka godina.

"Razvojni životni ciklus komarca odvija se vrlo brzo. Nakon što ženka položi jaja, ako ima dovoljno vlage i pogodne su temperature, za razvoj ličinki u stadij odraslog komarca potrebno je tek 10 - 14 dana. Oni tada izlijeću, a ako se to dogodi u velikom broju, govorimo o najezdi. Ovakve suše i vrućine sprječavaju taj razvoj jer oni i te kako ovise o količini vode", objašnjava stručnjak. Jedna od negativnih posljedica izostanka većeg broja komaraca jest poremećaj u hranidbenom lancu unutar ekosustava.

Sadržaj se nastavlja...

"Naime, ličinkama komaraca, ali i odraslim komarcima hrane se različite vrste vodozemaca, ponajprije žaba, čak i neke vrste kukaca predatora, primjerice ličinke vretenaca. Ako nemaju dovoljno hrane, i njih ima manje. Ličinke kukaca, pa tako i komaraca, često su hrana i za različite mesojedne vrste riječnih riba, kao što su, primjerice, mladi grgeč i štuka", nabraja Krčmar.

Nadalje, smanjenje broja vodozemaca, logično, izaziva i probleme u ishrani nekih vrsta ptica koje se njima hrane.

"Na ovom području to su u prvom redu bijela i crna roda. Žabama i ostalim vodozemcima hrane se i neki gmazovi, ponajprije zmije, i to bjelouške i bjelice. Dakle, ovi vremenski uvjeti svakako će se odraziti na populaciju mnogih vrsta kukaca i životinja, a točnije pokazatelje imat ćemo tek nakon nekoliko godina jer istraživanja moraju biti dugoročna", zaključuje.

Širenje invazivnih biljaka

Ovogodišnja iznimna suša, napominje Krčmar, prouzročila je i širenje tzv. aridnih, odnosno polusuhih područja, te širenje invazivnih vrsta.

"Iz biljnog svijeta kao najbolji primjer možemo navesti poznatu ambroziju, koja je svoje stanište našla na cijelom području istočne Hrvatske. Tu je i tzv. cigansko perje. Oni nemaju 'prirodnih neprijatelja', odnosno životinja, leptira i gusjenica koji bi se hranili njihovim lišćem. To također dovodi do neravnoteže", kaže. Naglašava kako se u ovoj situaciji i život u Parku prirode Kopački rit povukao u Sakadaško i Kopačko jezero i nekoliko većih kanala, suprotno nego u vrijeme visokog vodostaja, kada sve vrvi i buja životom.

"Voda donosi obilje hrane, a ova suša i te kako ga smanjuje. Ona donosi i smanjeni životni prostor, zbog čega dolazi do borbi unutar i između životinjskih vrsta", objašnjava.

Tekst: Tomislav LEVAK (Glas Slavonije)