Svečano otvorenje Kreativne riznice 2016., drugog po redu popularizacijskog simpozija Ekonomskog fakulteta u Osijeku, održano je 20. travnja 2016. godine, u 11 sati u Auli glagoljice na Ekonomskom fakultetu. Uz organizatora Ekonomski fakultet u Osijeku, Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji – Andizet te Studentski zbor Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, ove se godine suorganizatorima pridružio i Odjel za kulturologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera.

U punoj je auli doc. dr. sc. Josipa Mijoč pozdravnim govorom najavila predstavnike organizatora i pokrovitelja.

Dekan fakulteta prof. dr. sc. Vladimir Cini obratio se nazočnima ističući važnost ekonomskog blagostanja te pojasnio da pod tim pojmom podrazumijeva njegovo raslojavanje na dvije komponente: na njegovu materijalnu komponentu u okviru koje se nalaze prirodni i ekonomski resursi te na njegovu kreativnu komponentu koja je u korelaciji sa slobodom. „To je ono čime se bavimo u našim nastavnim programima“, izjavio je dekan. Dekan je zahvalio predstavnicima pokrovitelja i sponzora koji su došli otvoriti simpozij te podsjetio da su osim nazočnih među pokroviteljima još i Ministarstvo kulture, Ministarstvo turizma i Hrvatski klaster konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija. Dekan je zaključio pozivom građanima da „uđu u labirint programa Kreativne riznice, ali da u igri sudjeluju ne tražeći izlaz, već zadržavajući se u njemu i skupljajući korisne informacije“.

Pročelnica Odjela za kulturologiju doc. dr. sc. Ivana Žužul pozdravila je ovakvu suradnju te naglasila kako će „Odjel u redefiniranju svojega programa staviti naglasak na kulturnu i kreativnu industriju“, a time se nada i nastavku uspješne suradnje dviju sastavnica Sveučilišta. Dogradonačelnik Osijeka Vladimir Ham pohvalio je ovaj veliki pothvat organizatora te istaknuo da je već prvi simpozij pokazao izniman uspjeh. Također je podcrtao i bitnu činjenicu da unatoč tomu što Osijek nije ponio titulu Europske prijestolnice kulture 2020, ipak ustraje na svojoj kulturnoj prepoznatljivosti. Dragan Vulin, dožupan Osječko-baranjske županije, nadovezao se te istaknuo da naša županije nudi neotkriveni potencijal kreativnosti, a oslanja se na mlade, osobito studente Sveučilišta kao zamašnjake razvoja, da otkriju potencijale kojima mogu pospješiti svakodnevni život.

Afirmacija ovogodišnjeg izdanja simpozija, rekao je dekan Cini, ogleda se u brojnosti pokrovitelja Kreativne riznice, stoga je u ime Ureda predsjednice Republike Hrvatske gđe Grabar-Kitarović kao jednoga od pokrovitelja simpozij otvorio izaslanik Marko Jurčić, koji je izdvojio upravo gospodarsku situaciju Hrvatske kao onu na koju kulturne i kreativne industrije mogu značajno utjecati. „Ured predsjednice Republike“, izjavio je Jurčić, „posebno se brine o stabilnosti gospodarske situacije te u naslijeđe našim mladima želimo ostaviti stabilnu podlogu za daljnji razvitak zemlje“.

U ime Programskoga odbora Kreativne riznice prof. dr. sc. Jasna Horvat zaključila je svečano otvorenje upućujući na važnost javnoga djelovanja i javne riječi. „Važno nam je očuvati blago i vrijednosti koje su nam ostavljene u naslijeđe. Riznica je stoga metafora bogatstva o kojemu brinemo, ali i preduvjet blagostanja kojemu težimo.“ Profesorica Horvat ponovila da je ono o čemu promišljaju događaji na Kreativnoj riznici obuhvaćeno krovnom temom – društveno odgovorne kreativnosti.

Nakon što je Ekonomski fakultet još jednom otvorio svoja vrata brojnim zainteresiranim sudionicima, započeli su paralelni blokovi događaja prvoga dana Kreativne riznice. Program u kojemu je najavljeno stotinjak različitih događaja započeo je prvim blokom predavanja, dok je stalni postav izložaba i videoprojekcija u Auli znanosti Ekonomskog fakulteta posjetiteljima otvoren sva četiri dana Kreativne riznice (izložba postera Sektori kulturne i kreativne industrije, videoprojekcije fotografija i snimki Ono što nije objekt, izložba o hrvatskom jeziku i pismu JEZIK govorimo – PISMO pišemo, videoprojekcija AZ – Hrvatski glagoljički murali, izložba fotografija Jeffa Fuchsa te izložba knjiga Zelena knjižnica).

Marija Marija Ham i Ana Pap na primjerima su pokazale iskorake održivog načina promišljanja i djelovanja u marketinškoj komunikaciji, a Ivo Mijoč poveo je raspravu o izvještajima o održivosti posebno se osvrćući se na profitabilnost trgovačkih društava. Predavanje su održale i Nataša Drvenkar i Ivana Unukić, koje su govorile o specifičnostima kreativnih regija te se usmjerile na promišljanje o poboljšanju kreativnosti i inovacija u Slavoniji i Baranji, dok je Jasminka Mesarić posjetiteljima približila radove udrugama usmjerenih na lutkarstvo te uputila na njihovu društvenu odgovornost u radu s djecom.
Zatim su slijedile radionice Dore Radl Ćućić i Mirjam Džalto, na kojima se sudionici mogli usvojiti umijeće kreativnog i kvalitetnog upravljanja vremenom, Sandre Marijanović i Zlatka Kozina, na kojoj su prijavljeni od reciklažnog materijala redizajnirali nove-stare proizvode, Julije Perić, na kojoj su posjetitelji mogli naučiti kako se riješiti blokada i prepreka te kreativno, ali efikasno prići nekom problemu, te Andrijane Katave, Laure Plantak, Josipe Kraljević i Ivone Maršić, koje su raspravljale o društvenoj odgovornosti u civilnom društvu. U to su se vrijeme održavala predavanja Sanje Pfeifer i Marine Jeger o djelatnostima obuhvaćenima kulturnom i kreativnom industrijom, zatim je Sanja Pfeifer sa studentima održala predavanje o tehnikama poticanja kreativnog razmišljanja i predstavila modele kreativnog donošenja odluka, Vedrana Sabljo govorila je o sinergiji marketinških vještina i kreativnog stvaralaštva, a Mara Majstorović i Rajna Šimunić održale su predavanje koje je poslužilo kao uvod u kreativnu antistres radionicu izrade sapuna.
Nakon Stanke za nadahnuća predavanje su održali Miroslav Škoro, koji je govorio o tome kako zaštiti pjesmu autorskim pravima, te Domagoj Junuzović i Ivona Maršić, koji su predstavili nacionalni projekt u suradnji sa Stuttgartskom školom za medije. Šime Strikoman, koji je dan ranije fotografirao još jednu svoju milenijsku fotografiju, ovoga puta u povodu 55. obljetnice djelovanja Ekonomskog fakulteta, s Editom Strikoman predstavio je svoje milenijske projekte s područja Osijeka. Za to je vrijeme o vidovima kreativnosti u ekonomiji kao specifičnoj znanstvenoj disciplini govorio Mirko Pešić.

Uslijedila je Stanka za nadahnuća te sljedeći blok predavanja Melite Slavić i Zvonimira Filipović o društveno odgovornom poslovanju Pik-a Vrbovec, Ružice Marušić o Parku prirode Kopački rit i njegovoj kreativnoj promociji te Martine Plaščak i Kristine Bjelić o udruzi Titan Atlas. U tom bloku posjetitelji su pohodili i radionicu Dunje Degmečić, Andrijane Mišković i Marte Okružnik o kreativnosti iz vizure kliničke psihijatrije uz isječke iz filma Genijalni um.
Posljednja predavanja prvoga dana Kreativne riznice 2016. održali su Ivana Buljubašić, koja je na primjerima suvremene književne kritike odgovorila na pitanje ima li u nas društveno odgovornih kritičara, te Darko Varga, koji je govorio o gastronomiji obitelji Zrinski uz audio-vizualnu projekciju. Osim toga održana je i radionica Josipe Erhardt i Tomislave Karačić Šoljić na kojoj su sudionici svojim tijelima i predmetima iz svakodnevne upotrebe stvarali glazbu te dramsko-scenska izvedba dramske skupine Isusovačke klasične gimnazije Arijadna. Predstavom autora Ivana Viripaeva Iluzije koju su interpretirali glumci Scene Osječkih Studenata, završio je prvi dan Kreativne riznice 2016.