Mlade djevice kao beračice čaja?!

Mlade djevice kao beračice čaja?!

caj djevice495

Da li ste ikada razmišljali o procesu berbe čaja, tko ga i koliko često bere? Vjerojatno ste znali kako postoje tamo neke daleke plantaže na kojima se sadi tamo neka egzotična biljka od koje se dobije vaš najdraži napitak pod nazivom čaj. Međutim, znate li nešto više o samom procesu berbe čaja? Za one koji žele nešto više saznati o tome, ova kolumna je idealan početak!

Kao i u svakom poslu, a pogotovo u poslovima industrije čaja, za dobivanje kvalitetne sirovine potrebno je uložiti puno truda, napora i ljubavi. Već smo spominjali kako se čaj dobiva od biljke čajevac (lat. Camellia Sinensis), a za dobivanje najkvalitetnijeg čaja beru se pupoljci, odnosno mladi izdanci čajevca što izrastaju iz nekoliko listića biljke. Zanimljiva je činjenica kako tek nakon sedme godine uzgoja čajevac daje puni prinos koji iznosi približno pola kile svježih listića godišnje od čega se dobije oko 125 grama gotovog čaja.

Učestalost berbe tijekom godine ovisi o brzini izbijanja mladica, a ona je veoma različita s obzirom na različite klimatske i visinske uvjete uzgoja. U razdobljima pune vegetacije listići se beru svakih 5 do 14 dana. U izrazito tropskim uvjetima čaj se bere tijekom cijele godine, dok je u monsunskim predjelima berba najčešće organizirana u jednom, dva ili tri vala koji traju po 2-3 mjeseca.

Količina i kvaliteta ubranog materijala veoma se razlikuje od berbe do berbe, pa se kod čajeva iz tih zemljopisnih predjela redovito u oznaci navodi i iz koje je berbe. Tako oznaka first flush označava proljetnu, prvu berbu, dok oznaka second flush označava ljetnu, drugu berbu.

Bere se uglavnom ručno i to najčešće rade ženske ruke (rjeđe i dječje), dok je strojno branje uglavnom bilo korišteno na plantažama čaja u Gruziji. U nekim afričkim zemljama čaj beru i muškarci, ali kvaliteta takve berbe je slaba (sorry dečki, ali tako vam je to :)). Mlade izdanke potrebno je brati s obje ruke istovremeno pazeći da se listići ne oštete, što zahtijeva spretnost i uvježbanost.

U Kini, gdje čajevac ima manje listiće (u 1 kg ih ima 3000-3500), beračica nabere oko 10-12 kg dnevno, uz znatno veće naprezanje od one u Indiji, gdje su listići veći i u 1 kg ih ide 1500-2000, pa ih je moguće nabrati i do 35 kg dnevno. Beračice obično bacaju listiće preko ramena u koš koji nose na leđima.

Vrlo je važno imati na umu kako se listići u košaru ne smiju zatiskivati, ni predugo ostavljati na jakom suncu, kako ne bi došlo do neželjenih i prijevremenih promjena u materijalu. Pošto prerada svježe ubranih listića mora početi što prije, ona je upravo zbog toga najčešće organizirana na samoj plantaži.

Ovakav proces branja čaja prisutan je već duže vrijeme, ali je ipak zanimljivo napomenuti kako je u povijesti zabilježeno nekoliko interesantnih priča o samom branju, od kojih izdvajamo carsko branje i branje koje izvršavaju majmuni.

caj djevice495 2

Carsko branje - u drevnoj su Kini poznavali carsko branje koje su smjele obavljati samo mlade djevice, za čaj namijenjen dvoru. Brale su samo pupoljke, no čak ni one ih nisu smjele dotaknuti rukama, već su peteljku sjekle zlatnim škaricama i zatim podmetale zlatnu posudicu da pupoljak sam padne u nju. Iskreno, ne znamo da li je ovo bila samo priča, ali naslućujemo kako je moguće da se tako nešto ipak prakticiralo jer poznata je činjenica da je čovječanstvo u različitim periodima djevice smatralo najčistijim i najsavršenijim bićima, pa nas ne čudi da su upravo njih kineski carevi angažirali kao beračice obožavane biljke Camellie Sinensis.

Monkey Picked Tea (čaj koji beru majmuni) – Kada u Kini još nije bilo čajnih nasada, po čaj se moralo ići u šume gdje je rastao divlji čajevac, no najljepši listići krasili su vrhove stabala na nedostupnim mjestima te su oni ostajali neubrani. Tako je bilo sve dok se nije pojavio Yang Hsien, berač i majstor čaja, koji je sa sobom u šumu vodio i majmunče. Inteligentna je životinja shvatila kako njegov gospodar pokušava dokučiti listiće na visokim granama i odmah mu je priskočila u pomoć, veselo mu donijevši nekoliko listića. Yang Hsein je lako naučio majmuna da bira samo najbolje listiće pa se ubrzo među pukom proširio takav način berbe.

Nadamo se kako smo vam kroz ovu kolumnu uspjeli približiti umijeće, trud i ljubav koju berači čaja ulažu u branje svakog pupoljka čudnovate biljke čajevac. Želimo da vam se jednom u životu ukaže prilika posjete plantaži čajevca kako bi osobno mogli posvjedočiti cjelokupnom procesu stvaranja čaja jer možda će vam tada biti jasnije zašto je kineski pjesnik Lu Tung zapisao „Besmrtnost me uopće ne zanima. Zanima me samo okus čaja."

I ovaj put, nagrađujemo 2 najsretnija čitatelja kolumne sa 2x25 g zelenog čaja Osam blaga Šaolina.

Sve što trebate je, u komentar ovog članka, napisati: „Želim uživati u Osam blaga Šaolina iz Kuće zelenog čaja!" i sačekajte objavu dobitnika na SiB-u i Facebook profilu Kuće zelenog čaja Osijek (www.facebook.com/kzc.osijek).

*Nakon objave dobitnika, nagradu je moguće preuzeti u KZČ (Portanova) u roku od 30 dana.

Dobitnici su: Josipa Božić i Renata Sabic

Izvor – Poziv na čaj, Živko Rakovac
Foto: scenery-wallpapers.com i  en.wikipedia.org




Pratite SiB.hr bilo kad i bilo gdje! Posjetite naš mobilni portal m.sib.hr