Probiotici i prebiotici

Probiotici i prebiotici

Što su probiotici, i po čemu se razlikuju od prebiotika? Na koji način utječu na zdravlje čovjeka?

Probiotici su živi mikrobni sastojci namirnice, koji kada se unesu u organizam u dovoljnoj količini, imaju pozitivno djelovanje na zdravlje.

Čak je i nobelovac dr.Metchnikoff na Pasteur-ovom institutu u Parizu, tijekom istraživanja o znanstvenim doprinosima probiotika, postavio tako teoriju da je životni vijek bugarskih seljaka duži, zbog učestale konzumacije fermentiranih mliječnih proizvoda. Naime, htio je odgonetnuti razlog vrlo dugog životnog vijeka ovih ljudi (čak preko 100 godina), a smatrao je da su za zdravlje i dugovječnost zaslužni upravo mikroorganizmi u bugarskom jogurtu, te je sukladno tome i imenovao ovu kulturu Lactobacillus Bulgaricus.

Razliku između običnog jogurta i probiotika čine upravo dodane visoke koncentracije probiotičkih bakterija, a najčešće su to Bifidobakterium i Lactobacillus acidophilus (acidofil), te Lactobacillus rhamnosus, odnosno LGG. Ti proizvodi osim "korisnih" bakterija, sadržavaju i mnoge druge važne sastojke kao što su vitamini B kompleksa, vitamin K, folna kiselina, kalcij, enzimi i proteini.

Treba istaknuti da se Lactobacillus acidophilus nalazi u probavnom i urogenitalnom traktu dojenčadi i odraslih, kao normalan stanovnik zdravih sluznica, gdje regulira pH i štiti sluznicu od patogenih i nepoželjnih bakterija i gljivica.

Probiotici imaju učinak prirodnih antibiotika, te su upravo iz tog razloga vrlo bitni, budući da sprečavaju rast i razvoj različitih bakterija (Escherihia coli, Salmonella, Shigellae) te posebno učinkovito djeluju na gljivicu Candidu albicans.

Ljekoviti pozitivni učinci probiotika potvrđeni su brojnim znanstvenim studijama diljem svijeta.

Redovitom konzumacijom jogurta poboljšava se ravnoteža crijevne mikroflore, odnosno povećava broj "korisnih" bakterija u crijevima

Već spomenuti antibiotici koji, ovisno o fiziologiji i patofiziologiji stanja, unešeni u čovjekov organizam, uništavaju istovremeno razne uzročnike bolesti, ali i one ''korisne'' bakterije u crijevnoj mikroflori. No, postoje i drugi načini, kao što je pasterizacija i sterilizacija prilikom procesiranja hrane, dodavanje konzervansa, u cilju uklanjanja svih mikroorganizama, bilo ''korisnih'' ili ''loših''. Ovo direktno utječe na našu sposobnost održavanja zdrave ravnoteže mikrobne populacije.

Redovitom konzumacijom jogurta poboljšava se ravnoteža crijevne mikroflore, odnosno povećava broj "korisnih" bakterija u crijevima.

No, kako i čovjek treba energiju, tako i spomenute ''dobre'' bakterije koriste prebiotike, neprobavljive nutrijente (ugljikohidrate), kao izvor energije. Potječu iz biljnih izvora – najčešće iz čičoke i cikorije, a u prehrambenim proizvodima nalazimo ih u obliku inulina, oligofruktoze i fruktooligosaharida. Dodaju se u fermentirane mliječne proizvode kako bi pospješili preživljenje probiotika, ali i kao blagi zaslađivači, te tvari koje poboljšavaju okus i teksturu mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti. Pogodni su i za dijabetičare jer imaju glikemički indeks jednak nuli, odnosno ne potiču izlučivanje inzulina. Pridonose poboljšanju sastava intestinalne mikroflore i sniženju ukupnog kolesterola i masti u serumu, te povisuju razinu omjera HDL i LDL kolesterola.

Piše: Nives Stojanović,

  




Pratite SiB.hr bilo kad i bilo gdje! Posjetite naš mobilni portal m.sib.hr

Najave događaja