Jedanaest vinskih cesta za vrh kontinentalnog turizma

Jedanaest vinskih cesta za vrh kontinentalnog turizma

Osječko-baranjskoj županiji je turizam u ruralnim prostorima jedan od temelja gospodarskog razvoja, a s vinskim cestama uspješno je objedinjena turistička ponuda - promocija proizvodnje vina, autohtonih proizvoda i smještajni kapaciteti.

Željko Kraljičak, zamjenik župana Osječko-baranjske županije, napominje da je u županiji 11 udruga vinskih cesta, od toga u posljednjih godinu dana otvorene su dvije - Zlatno brdo Popovac i Vinski put Batina, a u pripremi je otvaranje i 12. - na području Feričanaca.
- Vinske ceste, inače, objedinjuju sve subjekte koji se bave pružanjem usluga i prodajom svojih proizvoda u turizmu, njegujući pritom kulturnu baštinu i krajolik gdje posebno mjesto zauzima proizvodnja grožđa i vina. S ovim projektom uspjeli smo ujediniti gotovo sve što naš ruralni prostor može ponuditi tržištu - od vrhunskih vina do kvalitetnih autohtonih proizvoda - kaže Kraljičak.
U Županiji navode da su zahvaljujući kvalitetnoj organizaciji i radu svih osječko-baranjskih vinara od fonda IPA III C za projekt vinskih cesta dobili 1,25 milijuna eura.

- U okviru tog projekta gradit će se četiri mini muzeja, u svakom vinogorju po jedan te jedan veliki u osječkoj Tvrđi, kao i 25 kilometara cesta u našim vinogradima, čime će se dodatno povezati proizvodnja vina i ostalih proizvoda sela, uz moguće otvaranje novih kušaonica vina i sadržaja. To će uz prirodne ljepote i očuvani okoliš još više učvrstiti poziciju Osječko-baranjske županije, koja je trenutačno u vrhu hrvatskog kontinentalnog turizma - drži Kraljičak.


Silva Wendling, pročelnica Odjela za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije, navodi da se, kad je riječ o proizvodnji grožđa, Osječko-baranjska županija nalazi na drugom mjestu, s proizvodnjom od gotovo 14.000 tona, odmah iza Dubrovačko-neretvanske županije (18.000 tona) te ispred Istarske županije. I po proizvodnji vina Osječka je županija druga, s proizvodnjom od 91.000 hl vina. Prva je Istarska županija, koja proizvodi 96.000 hl, a treća je Dubrovačka, s proizvodnjom od 83.000 hl vina, kaže Wendling.

Ako se promatra struktura vina u prometu u Osječko-baranjskoj županiji, najveći udio ima kvalitetno vino 63.000 hl, stolnog vina godišnje se proizvede 11.000 hl, dok su preostale količine vrhunsko i ostalo vino. Dakako, prema vrstama vina, najveći udio ima graševina - 65 posto, slijedi frankovka - 6 posto, chardonnay - 4 posto, rizling i merlot - 2 posto, cabernet sauvignon - 1 posto, dok je 20 posto ostalih sorti.

Vinceška u Baranji | ponuda programa

Vinskom cestom, ali ne s više od 0.5 promila

Baranjski vinsko-turistički procvat

Baranjsko vinogorje, kojim dominira 600-tinjak hektara beljskih vinograda i 20 milijuna eura vrijedna nova vinarija kapaciteta 8 milijuna litara vina, iz godine u godinu postaje poznatije, zbog čega Baranja unatrag nekoliko godina doživljava turistički procvat. Zahvaljujući proizvođačima vina, za Baranju se zna diljem Europe, a posljednji “izlet” baranjska su vina krajem prošle godine imala u Rusiju, gdje su primljena s oduševljenjem. Zahvaljujući Agrokoru, ali i svim blagodatima koje pruža Baranjska planina, na kojoj se vinova loza uzgajala još od vremena starih Rimljana, najpopularnija su vina Podruma Belje, posljednjih godina ovjenčana čitavim nizom zlatnih odličja. No nije Belje jedini proizvođač vina. Vinari na području Draža okupljeni su u udruge Trojnaš i Martinovo brdo, a u Belom Manastiru, odnosno Branjinom Vrhu udruge Sveti Martin i Sveti Križ. Svima je zajednički cilj premrežiti planinu vinskim cestama i učinuti dostupnim svaki njezin dio te izraditi najbolje vino. Za sada su, kad je riječ o prepoznatljivosti, dalje dogurali vinari čiji su podrumi i vinogradi na području Kneževih Vinograda: Čočić, Gabor, Gerštmajer, Gregurek, Guštin, Kalazić, Kolar, Kovač, Josić, Majorić, Marinčić, Medić, Pinkert...

Vinske ceste brodskog područja posjećuju gosti iz Bosne i Srbije

Poznate vinare brodskog područja - Višnju i Davora Zdjelarevića, Đurđicu Jurković, Matu Čaldarevića, Anu Vinković..., po stupničkim i oriovačkim brdima povezuje pedesetak kilometara vinskih cesta. Da se brodsko-posavske vinske ceste ubrajaju među najljepše, uvjeren je i direktor brodsko-posavskog županijskog Turističkog ureda Pero Huljić. "Pa samo je na berbi i gaženju grožđa jesenas kod Zdjelarevića bilo više od tisuću gostiju, među kojima su mnogi došli iz Zagreba, Banje Luke, iz Srbije...", naglašava Huljić zanimljivu ponudu obitelji Zdjelarević, koja nudi smještaj u svom hotelu te svaki vikend uz bogatu gastronomsku ponudu i kušanje vina u svom podrumu organizira obilazak četiriju kapelica vinskom cestom - pješice, na biciklima, kwadovima... I grupe stranih novinara potvrdile su da su vinske ceste stupničkih brda jedne od najuređenijih. Sve je zanimljivija i vinska cesta Starci u Starom Petrovom Selu, gdje je 17 vinara, među kojima su najveći Alojz Dubiel, Plavac, Kočijašević..., dok će među najvećima uskoro biti Brođanin - Čugura, koji je, okrećući se vinskom turizmu, na području Topolja zasadio 70 hektara vinograda.

U Iloku lani povećan broj posjeta za 30 posto

Turizam je glavna odrednica budućeg razvoja Iloka, a taj se najistočniji grad u Hrvatskoj dobrim dijelom već pobrinuo za turističku ponudu, iako se Ilok još uvijek pozicionira kao poželjna destinacija kontinentalnog turizma.
O tome svjedoči i 30 kilometara vinskih cesta u iločkom kraju koje turiste provode kroz čak 1.700 hektara vinograda na obroncima Fruške gore, putom od jedne do druge vinarije, vinskog podruma ili kušaonice vina. “Vinske ceste imaju velik značenje na turističkoj karti Iloka i turisti ih ne zaobilaze, bilo da je riječ o gostima koji grad vina obilaze biciklom, autobusom ili turističkim vlakom Iločkih podruma”, kaže gradonačelnik Iloka Miroslav Janić i najavljuje gradnju još 15-ak kilometara vinskih cesta, na čijoj će se ruti naći i Liska, najviši vrh u Vukovarsko-srijemskoj županiji, na kojem bi trebao biti i vidikovac.
Povijesne vizure Iloka, Dunav, vinogradi i vina svjetskog glasa postaju sve viša primamljiva odredišna točka domaćih i stranih turista. U Iloku je 17 vinarija, mnoge su od njih i kušaonice vina, neke i s restoranskom ponudom. Smještajni kapaciteti dostigli su 200-tinjak ležajeva, a grad Ilok završio je 2011. godinu s oko 10.000 noćenja i više od 50.000 turističkih posjeta, što je nemali rast od 30 posto.

FERAVINO - milijunska ulaganja donose rezultate

Feričanci su poznata vinska regija u kojoj je zaštitni znak tvrtka FeraVino, članica NEXE Grupe. Donedavno najzapuštenija slavonska vinarija, nakon promjene poslovne politike i milijunskih ulaganja u kvalitetu, nadmašila je konkurenciju u svojoj grani iz cijele regije, te su uz uzgoj vinove loze i proizvodnju vina, okrenula i turizmu. U proteklih nekoliko godina izdvojila je više od 7 milijuna kuna za izgradnju sadržaja vezanih uz vinski turizam. Osim kušanja frankovke, bijelog pinota, graševine, rajnskog rizlinga, zweigelta i syraha u obnovljenom starom podrumu te i gastronomske ponude u staroj vincilirskoj kući privlačne arhitekture, koja je također uređena, turistima se nude šetnja ili vožnja vinskim cestama. U projekt rekonstrukcije cesta uz vinograde koji se prostiru na 170 hektara, FeraVino je u suradnji s Hrvatskim šumama investiralo 1,1 milijun kuna. Vinske ceste FeraVina ne samo da omogućuju prodaju vina, nego i obogaćuju turistički proizvod i uvelike podižu turistički imidž ruralnih Feričanaca.

KUTJEVO - vinska prijestolnica kontinentalne Hrvatske

Kutjevo - grad koji mnogi nazivaju i vinskom prijestolnicom kontinentalnog dijela Hrvatske - s pravom se može dičiti ovim nazivom jer je gotovo cijela zabilježena povijest ovoga kraja, još od davne 1232. godine, vezana uz uzgoj vinove loze. Te su godine redovnici cisterciti ili "bijeli fratri" za svoje potrebe sagradili čuveni vinski podrum gdje se kao posebna zanimljivost nalazi i kameni stol za kojim je, prema predaji, stoljećima kasnije vino pila i austrijska carica Marija Terezija u pratnji časnika svoje vojske, baruna Franje Trenka. Po graševini ime je dobio i središnji gradski trg, a vinogradarstvu i podrumarstvu posvećene su i gotovo sve gradske priredbe i proslave tijekom godine. Današnja ponuda vinskih cesta vezana je uz tridesetak obiteljskih gospodarstava koja se uz vinogradarstvo bave ugostiteljstvom i turizmom. Među poznatijima je svakako Vinogradarstvo i podrumarstvo Vlade Krauthakera. Tu je također gospodarstvo Zvonka Bodegrajca, u kojemu se gostima uz vrhunska vina nude i domaći suhomesnati proizvodi iz vlastite proizvodnje, dok se kušanje vina za turističke grupe nude i u objektima obitelji Adžić, Čamak, Jakobović, Mihalj, Sontaki...
U obližnjem Venju i Hrnjevcu nalaze se podrumi poznatog gospodarstva Enjingi koji, uz smještaj do 150 gostiju za tridesetak osoba, nudi i uslugu noćenja. Ugostiteljsku ponudu s noćenjem nudi i restoran Schon Blick Anite Miličević u obližnjem Vetovu.

Erdutskim vinogradima glavna atrakcija - bačva od 75.000 litara

Ove je godine Erdutska vinarija u svoje podrume spremila tri milijuna litara vina zavidne kvalitete. Lanjska je berba bila jako dobra, grožđe zdravo i puno sladora, kaže Slobodan Čapin, glavni enolog tvrtke Erdutski vinogradi. No, napominje, sedam hektara ostavljeno je za kasnu berbu - izbor suhih bobica koje su obrali na - 4 Celzijeva stupnja. Čapin naglašava kako Erdutski vinogradi sve više idu na proizvodnju vina s manjim postotkom alkohola, primjerice, graševina je sada s 11 posto alkohola, dok je vrhunska s 14 posto alkohola. “Na smanjenje alkohola u vinu smo se odlučili jer smatramo da se u vinu treba uživati, a ne napijati se”, pojašnjava.
Erdutski vinogradi imaju ukupno 507 hektara vinograda, od čega 450 hektara novih (zanovljenih). Dominantna je graševina koja zauzima 70 posto nasada, od ostalih sorata valja istaknuti traminac mirisni, chardonay, rajnski rizling, frankovka, zweilget. Erdutski vinogradi nude i smještaj u deset dvokrevetnih soba u kojima odsjedaju brojni turisti - najviše s područja zemalja bivše Jugoslavije te Njemačke i Italije. Za mnoge je razlog dolaska i posebna atrakcija - najveća bačva na svijetu zapremine 75.000 litara, premda turisti dolaze i zbog lovnog i vjerskog turizma (Aljmaš).

TEKST: Glas Slavonije

 




Pratite SiB.hr bilo kad i bilo gdje! Posjetite naš mobilni portal m.sib.hr