Promo / Gospodarstvo

Razgovor: Direktor RRA dr.sc. Stjepan Ribić

Razgovor: Direktor RRA dr.sc. Stjepan Ribić

Koliko je do sada povučeno sredstava iz EU fondova na području Osječko – baranjske županije? - Po podacima naše Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje koja je akreditirana razvojna agencija pri ministarstvu Regionalnog razvoja i koordinator regionalnog razvoja za područje Osječko-baranjske županije, do sada je od strane Europske komisije i drugih međunarodnih izvora odobreno 117 projekata ukupne vrijednosti 229.774.829.50 HRK. Samo u posljednje tri godine na području Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije, od strane Europske unije i drugih međunarodnih fondova odobreno je četrdeset i tri projekta koji će biti sufinancirani s iznosom od 50.288.469,49 HRK. 
Što je najvažnije kod pisanja projekata?
- Najvažnija je Osoba koja radi na pripremi projekata i koja mora imati specifična znanja i sposobnosti.
Prvo mora biti informatički pismena, mora poznavati savršeno engleski jezik u govoru i pismu, mora poznavati dobro metodologiju projektnog ciklusa, vladati terminologijom EU i kontekstom pristupanja Hrvatske kao nove članice, mora dobro poznavati područje u kojem priprema projekt (bilo da je riječ o poljoprivrredi, kulturi, turizmu, ekonomiji, infrastrukturi, kulturi….).

Kako ocjenjujete rad hrvatskih pregovarača i slažete li se sa ocjenom župana Šišljagića da se rezultati pregovora čuvaju kao državna tajna i da građani Hrvatske zapravo nisu upoznati na što je Hrvatska pristala ili što je dobila pregovorima?
- Da bi nekoga ocijenili morate poznavati njegov rada, s obzirom da ja osobno jako malo znam kao i velika večina naših građana što oni rade i što su ispregovarali ne mogu dati bilo kakvu ocijenu. I logičan je stav našeg Župana koji inzistira da se skine veo tajne s pregovora. 
Ovdje je zapravo ključno da Vlada RH i nadležne institucije koje su dosad učinile vrlo malo, gotovo ništa da građanima Hrvatske kažu što mogu očekivati kad RH uđe u EU, i unatoč tako zvanoj „Komunikacijskoj strategiji“ prosječan građanin Hrvatske ne zna mnogo o tome što nam ulazak u EU uopće donosi. Krajnje je vrijeme za početi komunicirati o EU i govoriti o iskustvima susjednih država – članica EU jer je potpuno neodgovorno građane početi informirati o EU tek u trenutku kad se aktualizira referendum za ulazak RH u EU.


Kada je Osječko-baranjska županija otvorila ured u Bruxelessu javnost je bila dosta podjeljena oko toga. Kako danas nakon 4 godina od otvaranja ocjenjujete taj potez?
- Otvaranje ureda je bio pravi pogodak, pa i same brojke govore o tome. Neosporno je riječ o velikom potencijalu koji se sve bolje i bolje koristi. Koliko smo uspjeli u ove 4 godine potvrđuje i sama činjenica da nas javno hvale i u Saboru RH tako je na 20. Sjednica Sabora održanoj 03.11.2010.g. na Rasprava na Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći EU

Marijana Petir, HSS

„….Željela bih ovdje istaknuti dobar primjer razvojne agencije. Smatramo u HSS-u da je dobar primjer Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje koja je otvorila i ured u Bruxellesu. Rekli bi da radi punom parom pa je u posljednje tri godine odobreno ukupno 43 projekta od strane EU koje EU sufinancira s iznosom od 50 mil. kuna...“

Tonino Picula, SDP
„….Ima i pozitivnih primjera, i treba ih i ponoviti, a riječ je, kao što je ovdje već rečeno, o Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji koji iz različitih programskih okvira pretpristupnih fondova EU u protekle 2 godine privukla 45,5 mil. kuna za 43 odobrena projekta. Iza toga rezultata stoje brojne nevladine udruge, jedinice lokalne uprave i samouprave, ustanove, državna poduzeća i institucije, ali i Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje osnovana prije 4 godine. Zahvaljujući njima, Osječko-baranjska županija je najuspješnija u Hrvatskoj u povlačenju novca iz europskih fondova, a što je potvrđeno početkom veljače kada su objavljeni rezultati 1. natječaja IPA prekogranična suradnja Hrvatska-Mađarska...“

Jesu li i druge županije slijedile vaš primjer?
Da, i u Bruxellesu i u Osijeku. U Bruxellesu nakon nas je otovorila svoje predstavništvo i Varaždinska županija te Dubrovačko – neretvanska. A primjer djelovanja naše RRA u Osijeku sljede mnogobrojne agencije u Hrvatskoj pa i u Bosni i Hercegovini i Vojvodini.

Za što se može pisati projekt? Može li se primjerice pisati projekt za obnovu cesta ili obnovu željezničke infrastrukture?
Od statusa zemlje kandidata do samog članstva postoji niz programa, u svakom od perioda pristupanja, u okviru kojih se mogu prijavljivati projekti na najraznovrsnije teme. Projekti se mogu pisati za sve, od kulture do infrastrukture. Samim time što se sve više približavamo EU, proporcionalno raste i visina sredstava i broj mogućnosti nego što imamo danas na raspolaganju.

Tekst: SiB.hr

 


Izdvojeno

Reci što misliš!