Tada nije ni slutio da će ga ljubav prema tom tradicijskom instrumentu potaknuti da postane prvi magistar muzičke umjetnosti tambure u Hrvatskoj.

Prošli mjesec, nakon godinu dana predavanja pred stručnom komisijom u Skopju, Škorvaga, profesor klarineta i glazbene kulture, inače ravnatelj Glazbene škole u Požegi, tvorac nekih od najpoznatijih tamburaških hitova kao što su "Po prašini i divljini", "Malena", "Imao bi da sam šparo" i drugih, ali i klasičnih tamburaških skladbi, pokretač požeškog festivala i nekoliko tamburaških sastava i orkestara, obranio je magistarski rad. Mentor mu je bio Dragan Dautovski, poznati svjetski glazbenik, također magistar tambure i drugih tradicijskih instrumenata.

Sadržaj se nastavlja...

Težak je i mukotrpan put bio do titule magistra. Trebalo je tijekom jedne akademske godine uz redovan posao vikendima putovati do 700 kilometra udaljenog Skopja, najbližeg mjesta gdje se uopće može magistrirati tambura na što je trošio od 7,5 do 10 sati u jednom smjeru. I novčano ga je to dosta stajalo, oko 50.000 kuna. Pomogla je samo županija sa 5000 kuna.

– Dva su ključna motiva zbog kojih sam odlučio usavršiti svoje znanje i umijeće. Tambura mi je najmiliji instrument od djetinjstva, ali do sada nije bilo prigode da se usavršim. Iako sam se dvoumio zbog godina, ipak sam se na kraju odlučio krenuti. Drugi je razlog bio taj da se stvori mogućnost otvaranja studija za tamburu. To se sada ostvaruje u Osijeku na Umjetničkoj akademiji gdje ja od prošle godine predajem tamburu u okviru studija glazbene pedagogije, a od ove jeseni u sklopu toga studija otvara se modul tambure za što će prijamni biti u rujnu. To je novost koja otvara mogućnost za čisti studij tambure i neke buduće magistre toga instrumenta. Akademija će dobiti i svoj tamburaški orkestar – objašnjava magistar Škorvaga.

Potreba za studijem tambure sve je veća jer mnoge srednje glazbene škole, požeška za sada jedina u Slavoniji, imaju program tambure, a oni koji se za to odluče nisu do sada mogli nastaviti školovanje na visokoobrazovnoj ustanovi. Studij će osim toga pobuditi želju da se stvaraju i originalne skladbe za tamburu koja sve više ravnopravno staje uz bok sa svim odavno priznatim klasičnim instrumentima. To bi trebalo pomoći da ovaj instrument, koji je za sada prisutan u užim granicama panonskog bazena, u Austriji gdje žive gradišćanski Hrvati te u Americi i Australiji gdje su naši iseljenici, i drugi narodi počnu prihvaćati kao jednako vrijedan.

IZVOR: Večernji list - cijeli tekst pogledajte OVDJE