8 činjenica koje niste znali o RH poljoprivredi

8 činjenica koje niste znali o RH poljoprivredi

Portal Agroklub® predstavlja katalog informacija o poljoprivredi regije pod nazivom Agropedija. Tim povodom izdvojili smo neke zanimljivosti iz istraživanja, a detaljnije informacije o projektu možete naći na kraju materijala. Link za pristup servisu: http://www.agroklub.com/agropedija/

8 činjenica koje niste znali o RH poljoprivredi

1. Poljoprivredno gospodarstvo u RH je gotovo tri puta manje od EU prosjeka
U Upisnik poljoprivrednih gospodarstava RH upisano je 193.146 gospodarstava, najviše iz Zagrebačke, Osječko-baranjske i Splitsko-dalmatinske županije. Prosječna veličina poljoprivrednoga gospodarstva u Republici Hrvatskoj iznosi 5,6 ha, dok je prosjek Europske unije 14,3 hektra poljoprivrednoga zemljišta.
Najveći broj proizvođača u RH raspolaže zemljištem do 3 ha, odnosno 59%, a tek njih 9% upravlja zemljištem većim od 100 ha, dok je navodnjavano tek 1,36% poljoprivrednih površina.

2. Svakom Hrvatu na raspolaganju 0,63 ha zemljišta
U ARKOD, sustav evidencije zemljišnih parcela, upisano je preko milijun hektara obradivih površina koje obrađuje nešto više od 150.000 gospodarstava. Najviše površina upisanih u ARKOD bilježi Osječko-baranjska županija, dok najviše gospodarstava koja su upisana u sustav dolazi iz Zagrebačke županije.
Prema broju stanovnika, svaki stanovnik RH ima na raspolaganju 0,63 ha poljoprivrednog zemljišta. Ukupno Hrvatska raspolaže s 2,7 milijuna hektara poljoprivrednih površina, od čega je korišteno 1.301.985 ha, a u ARKOD upisano 1.026.081 ha. Država upravlja poljoprivrednim zemljištem u veličini od 738.125ha, odnosno 27% od ukupnih poljoprivrednih površina. Neiskorišteno je čak 52% državnog poljoprivrednog zemljišta, ponajviše u Ličko-senjskoj županiji.

3. Samo 5% vlasnika OPG-a ima poljoprivredno obrazovanje
U ruralnim područjima živi 82% stanovništva Republike Hrvatske, a od ukupnog broja zaposlenih, 3,5% osoba zaposleno je u sektoru poljoprivrede, ribarstva i šumarstva. Vlasnici 87% obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava su muški članovi obitelji, a isti je slučaj i s vlasništvom zemljišta. Samo 5% nositelja poljoprivrednih gospodarstava ima osnovno i puno poljoprivredno obrazovanje, prema čemu u ruralnim područjima vlada deficit visoko obrazovanog stanovništva.

Na Hrvatski zavod za zapošljavanje prijavljeno je nešto više od 16.000 osoba osposobljenih za rad u sektoru biotehnologije, a najviše prijavljenih osoba ima završeno srednjoškolsko obrazovanje.

4. Većina traktora u RH starije od 30 godina!
Većina traktora u Hrvatskoj starije je od 30 godina. Najveći broj traktora bilježi Bjelovarsko- bilogorska županija. Najveći broj traktora ima snagu motora između 20 i 60 kW, a snagu motora veću od 250 kW ima samo 41 traktor.

Svaki drugi registrirani traktor je marke IMT, a ostale najzastupljenije marke su Zetor, Ursus, Torpedo, Univezal i John Deere. Najveći broj novih traktora bilježe Osječko-baranjska i Požeško-slavonska županija, a najmanji Dubrovačko-neretvanska.

Navike, potrebe i struktura kupaca se mjenja posljednih godina pa u zadnjem razdoblju u prodaji novih modela prednjače bradnovi John Deere, Massey Ferguson, Zetor, Fendt i DeutzFahr.

5. Poljoprivreda čini 3,8% u BDP-u
Udio poljoprivrede u bruto dodanoj vrijednosti RH iznosi 3,8%, odnosno preko 12 milijuna kuna. Hrvatska najviše svojih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda izvozi u Bosnu i Hercegovinu, Italiju, Sloveniju i Srbiju. Pokrivenost uvoza izvozom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosi 63%, prilikom čega je ostvaren deficit u iznosu 945,8 milijuna američkih dolara.

Naši najvažniji izvozni proizvodi su rafinirani šećer, pšenica, cigarete i tuna. Samodostatni smo samo u nekoliko sirovina , tj. u proizvodnji pšenice, kukuruza i zobi, soje, uljane repice i suncokreta.

U domaćem voćarstvu najviše proizvodimo mandarine i jabuke te šljive, breskve i nektarine te višnje, a samodostatni smo u proizvodnji trešanja, višanja, jabuka i mandarina.

U povrćarstvu Hrvatska ponajviše proizvodi luk, rajčicu, kupus te dinje i lubenice, a samo proizvodnjom kupusa i poriluka smo se približili granici samodostatnosti.

Trenutni udio koji poljoprivreda ima u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti EU iznosi 1,4%.

6. Po glavi odraslog muškarca proizvodimo 35 L vina
Najučestalije sorte vinove loze u domaćim vinogradima su Graševina, Malvazija istarska, Plavac mali i Merlot. U Krapinsko-zagorskoj županiji nalazi se najveći broj gospodarstava koja se bave vinogradarstvom, a po glavi odraslog muškarca domaća su gospodarstva u prošloj godini proizvela 35 litara vina. Najveće proizvodnje vina nalaze se u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Istarskoj županiji, a broj podnositelja izjava o proizvodnji najveći je u Istarskoj županiji.

7. Po stanovniku 140 jaja godišnje
U proizvodnji mesa Hrvatska nije samodostatna, a granici samodostatnosti najviše približava proizvodnja mesa peradi.
U stočarskoj proizvodnji dominira svinjogojstvo, a najučestalija je pasmina Veliki jorkšir. Najviše gospodarstava koja drže domaće životinje registrirano je u Osječko-baranjskoj, Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. Najveći broj uzgajivača konja nalazi se u Zagrebačkoj županiji, dok se kozarstvom i ovčarstvom pretežno bave gospodarstva naših primorskih županija.

U peradarstvu je proizvedeno toliko kokošjih jaja, da svaki stanovnik države ima 140 komada godišnje na raspolaganju.
Pčelarstvom se najveći broj gospodarstava bavi u Splitsko-dalmatinskoj, Sisačko-moslavačkoj i Osječko-baranjskoj županiji, a najveći broj pčelara ima 51 do 100 pčelinjih zajednica.

8. Pod ekološkom proizvodnjom 3,12% poljoprivrednih površina u RH
U prošloj je godini u Upisnik proizvođača u integriranoj proizvodnji bilo upisano 740 proizvođača, dok se broj registriranih proizvođača u ekološkoj proizvodnji popeo u zadnjih desetak godina, sa 130 proizvođača u 2003. godini na njih 1.609 u 2013. godini. Površine pod ekološkom proizvodnjom čine 3,12% ukupnih poljoprivrednih površina RH, odnosno 40.640 hektara, dok su površine pod integriranom proizvodnjom zauzimale 96.986 ha, tj. 7,46%.
Najveći proizvođač ekološke hrane u svijetu i dalje je Europska unija, s 9,6 milijuna hektara pod ekološkom proizvodnjom.

U ekološkom su uzgoju stoke glavna djelatnosti ovčarstvo i govedarstvo, a sve je veći porast i ekoloških uzgajivača pčela. Najviše je zabilježenih površina pod stručnim nadzorom u ekološkoj proizvodnji zabilježeno u Osječko-baranjskoj, Sisačko- moslavačkoj, Brodsko-posavskoj, Požeško- slavonskoj i Zagrebačkoj županiji.

U prošloj je godini GlobalG.A.P. (Good Agriculture Practice = Dobra poljoprivredna praksa) certifikat, standard kvalitete poljoprivrednih proizvoda, dodijeljen je 42 nositelju u biljnoj proizvodnji te trima nositeljima u stočarskoj.

O projektu Agropedija

Agropedija je projekt tvrtke SLink iz Osijeka u sklopu najvećeg informacijskog servisa u regiji Agroklub®. Naš tim agronoma, informatičara i ekonomista objedinio je sve dostupne informacije o mogućnostima i stanju poljoprivredne proizvodnje u regiji. Tu se na jednom mjestu mogu pronaći informacije o raspoloživim resursima, proizvodnim rezultatima, zakonodavnom okviru, kao i o mogućnostima transporta te drugim obilježjima ruralnih područja Hrvatske i regije.

Cilj projekta Agropedije je približiti mogućnosti hrvatske poljoprivrede svima onima koji žele investirati u poljoprivrednu proizvodnju u ovoj regiji. Točna informacija o stanju sektora podloga je za izradu investicijskih planova i elaborata koji prethode svakoj investiciji. U tom okviru u kojem je informacija podloga razvoja ovaj projekt želi doprinijeti promjenama trendova u sektoru agrara.

Izuzev obraćanja budućim investitorima Agroklub® želi i svojim članovima ponuditi što više kvalitetnih informacija kako bi donosili bolje odluke za razvoj svojih poljoprivrednih gospodarstava.
U tom cilju ovaj servis je postao dijelom projekta baza podataka i znanja koje već 6 godina razvija informacijski sustav Agroklub®.

Projekt Agropedija dostupan je na adresi http://www.agroklub.com/agropedija/

   

 




Pratite SiB.hr bilo kad i bilo gdje! Posjetite naš mobilni portal m.sib.hr