ĐAKOVO - Klopke na Internetu, koje prijete svima koji su i jednom kliknuli na neki od pretraživača, a posebice djeci, kroz osam godina rada u računalnoj i mrežnoj sigurnosti bilježio je i zapisivao đakovački informatičar Dalibor Vlaho. Svoja iskustva odlučio je sažeti u priručnik koji će, kaže, nositi ime kao i onaj MUP-a, “Sigurnost djece na Internetu”, a sadržavat će znatno više pojmova te će biti namijenjen, naglašava Vlaho, i djeci i roditeljima.
- Na priručniku radim dva mjeseca, a vjerujem da ću ga završiti do kraja godine. Neće biti na prodaju, nego besplatan. Riječ je, bar za sada, o digitalnom obliku koji će se u PDF formatu moći preuzeti sa stranice moje tvrtke security-consulting.com.hr. Iako sam prvotno mislio da će sadržavati oko 500 stranica, čini se da će ih ipak biti manje. Volio bih da dođe i do tiska, da se, primjerice, čitateljima pokloni kao prilog uz neke časopise, no još je dug put do toga - kaže Vlaho. Kao najveću internetsku zamku ističe društvenu mrežu facebook.
- Facebook je najveći problem i najveća prijetnja. Riječ je o bazi od 600 milijuna korisnika s pravim informacijama, imenom, prezimenom, fotografijama, bračnim statusom i drugim. Najviše napada trenutačno broji upravo ta društvena mreža, bilo vezano uz sigurnost djece, pornografije, ali i onih hakerskih. Upravo u slučaju potonjih mnogo gube e-mail servisi, jer svatko tko ima račun mora biti povezan na e-mail, koji u slučaju napada gubi. To se događalo brojnim ljudima i s našeg područja kojima sam pomagao da si povrate račune - pojašnjava Vlaho.
- Priručnik će sadržavati 'sekciju' koja će na jednostavan način roditeljima pojasniti kako mogu ući u profil svoga djeteta i vidjeti što ono radi. Najveća je zabluda da je problem riješen ako je kompjutor u dnevnom boravku. Sam pogled na monitor nije i kontrola - kaže Vlaho. Kao jednu od većih zamki na Internetu spominje i probleme s komunikacijom.
- Djeca nikada ne znaju tko je s druge strane, može im se osoba od 55 godina predstaviti kao 15-godišnjak. Roditelji često znaju reći: “što se mom djetetu može dogoditi na Internetu, pa tu je, kod kuće”. No, statistike MUP-a su zastrašujuće. Strahovito je velik broj upravo djece koja su preko Interneta nekoga upoznala te na različite načine bila zlostavljana. Tek tada, nažalost, roditelji reagiraju - zaključuje Vlaho.

 

Kontrolni softver

Sadržaj se nastavlja...

“Postoji specijalizirani softver koji se stavlja na računalo i samo bi se računalnom forenzikom moglo otkriti njegovo postajanje na računalu, a koji kombinacijom tipki roditelj može pokrenuti. Preko njega roditelj doslovno može vidjeti sve što mu je dijete radilo na računalu. Svaka aktivnost bit će mu prezentirana poput videa, svaki podatak koji je ušao i izišao iz računala, lozinka, stranica, chat, e-mail. Ona najskuplja i najjača stoji 1.800 kuna, riječ je o trajnoj verziji koja ne traži održavanje. Postoje i jeftinije, stoje oko 700-800 kuna, ali zahtijevaju dodatke i slično”, kaže Vlaho.

Tekst: Maja Muškić (Glas Slavonije)