Što maskota Kvisko, prvi dres hrvatske nogometne reprezentacije i hrvatski grb imaju zajedničko?

Mnogi će na ovo pitanje slegnuti ramenima, no ukoliko potražite odgovor kod poznavatelja hrvatske umjetnosti, oni će zasigurno s ponosom započeti priču o legendarnom autoru spomenutih djela Miroslavu Šuteju.

Od samog početka stvaralaštva, kako to i priliči svim velikim umjetnicima, svojim je radovima iskakao iz okvira očekivanog.
Sa 29 godina bio je mlada europska zvijezda u usponu. U Parizu sudjeluje na 3. bijenalu, najvećoj svjetskoj izložbi suvremene umjetnosti, gdje osvaja Grand-prix za slikarstvo.

Također, rad „Bombardiranje očnog živca“ otkupio je njujorški Muzej moderne umjetnosti kao vrhunsko djelo op-arta. Snaga optičkog djelovanja koju donosi prizor skoro da je neizdrživ za oko, i kao što sam naziv djela kaže, uznemirava i bombardira očni živac. Ukoliko ste željni otkriti hoće li djelo zaista izazvati vrtoglavicu, svakako posjetite opsežnu retrospektivu u osječkom Muzeju likovnih umjetnosti.

„Slika je uvrštena u knjigu Op art, i to je bio moj početak.“ rekao je sam Šutej.

Kao aktivni stvaratelj, iza sebe je ostavio osebujni umjetnički opus. Bavio se scenografijom, grafičkim oblikovanjem te stvaranjem instalacija i skulptura. Radio je animacije za televiziju te uvodnu špicu dnevnika, a legendarni televizijski kviz „Kviskoteka“ oplemenio je čuvenom maskotom Kvisko. Oblikovao je zastavu i grb Republike Hrvatske te grb Predsjednika Hrvatske kao i novčanice hrvatske kune.

Šutejev dizajn prvog dresa hrvatske nogometne reprezentacije prema kojemu su nastale sve inače dresa do danas, jedan je od najprepoznatljivijih hrvatskih brandova kojim se ponosimo.

“Neki su se iznenadili kad su čuli da sam dizajnirao dresove za nogometnu reprezentaciju. Doduše, za osmišljavanje nije bilo dovoljno vremena, a u Čakovcu se nisu mogle na brzinu napraviti veće kockice, pa su na prvoj međunarodnoj utakmici sa SAD-om više nalikovali stolnjacima nego sportskim dresovima.“ Izjavio je prilikom jednog intervjua skromni umjetnik.

Imao je ideju kako bi u umjetnosti svi trebali jednako sudjelovati. Iz uloge pasivnih promatrača svojim je djelima posjetitelje potaknuo da i sami sudjeluju u stvaranju uz pomoć pomičnih elemenata koji su činili skulpture. Isticao je važnost komunikacije djela i promatrača stoga je Šutejev veseli i inovativni dizajn razumljiv širokoj publici.

O Šutejevim su djelima pisali vodeći hrvatski i inozemni likovni kritičari. Njegovi se radovi nalaze u vodećim svjetskim galerijama kao što su londonski Tate i Muzej moderne umjetnosti u New Yorku.

Sadržaj se nastavlja...

U suradnji Muzeja suvremene umjetnosti i grada Osijeka, osječki Muzej likovnih umjetnosti od 19. travnja do 1. svibnja stoji rame uz rame spomenutim umjetničkim prijestolnicama i nudi veliku retrospektivu neponovljivih radova Miroslava Šuteja.

Stoga vas pozivamo da monotoniju kišnih dana upotpunite kulturnim uzdizanjem, a napominjemo kako i kupljenom ulaznicom za izložbu Šutej možete posjetiti i stalni postav u Muzeju suvremenih umjetnosti u Zagrebu.

Tekst: Martina Špoljarić