Kada je i kako osnovano prvo dobrovoljno vatrogasno društvo u Osijeku, što je zabilježeno o nastanku Murse, kako se i zašto naplaćivala «Bećarina», koje su najstarije osječke gostionice, tko su prvi osječki filantropi?

Zabilješke o ovim i brojnim drugim zanimljivostima iz osječke povijesti zapisane su u trećem izmjenjenom i dopunjenom izdanju knjige osječke povjesničarke i profesorice Zlate Živaković Kerže «Svaštice iz staroga Osijeka», koja je predstavljena u povodu obilježavanja Dana grada.

«Svaštice iz staroga Osijeka», treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje, profesorice Zlate Živaković Kerže ugledalo je svjetlo dana.

Sadržaj se nastavlja...

O zanimljivosti tematike, ali i njezine važnosti, ne samo u književno-povijesnim krugovima, najbolje svjedoči do kraja ispunjena dvorana nadbiskupijskoga vikarijata na predstavljanju nove knjige povijesnih priča iz Osijeka profesorice Zlate Živaković Kerže.

"To je u biti treće, zaista izmjenjeno i dopunjeno izdanje osječkih svaštica iz staroga Osijeka, i povijest ponovno ide kronološkim putem od Murse pa do Crvenoga fiće", ustvrdila je autorica.

Na kratak, jednostavan i zanimljiv način, ali ipak i znanstveno i povijesno utemeljen, u knjizi je predstavljen čitav niz povijesnih činjenica vezanih uz Osijek, njegovu povijest i povijest njegovih stanovnika. U novom izdanju mjesto su našli i neki novi povijesni detalji, koji nisu bili objavljeni u ranijim izdanjima.

"Evo, između ostaloga saznajemo, ne samo da je ona tradicija vezana za zvona petkom kada su Osmanlije istjerane, odnosno, otišle iz Osijeka, nego zaista u stvari da domaćice vele da u biti njih zvona opominju da one krenu kuhati tijesteninu, jer je nemrs i da je to Mehlspeisen glock", ističe profesorica Živaković Kerže.

Ova knjiga vrvi podacima i očituje povijest grada Osijeka. Ona pokazuje elemente koji su oblikovali osječki identitet, rečeno je, među ostalim, na njezinom predstavljanju. Između njezinih korica krije se i povijest osječkoga sveučilišta, naglasio je rektor Željko Turkalj.

"U to vrijeme rimskih osvajanja upravo na prostoru današnjeg sveučilišta je nastalo prvobitno naselje Mursa, čemu svjedočimo i današnjim brojnim arheološkim nalazima. Kroz povijest, dakle, i drugi dijelovi koje današnje osječko sveučilište zauzima kao što je i Tvrđa za vrijeme osmanlijskih osvajanja na neki način udarili su temelje budućeg drugog dijela naselja grada Osijeka, na kojem su kasnije zapravo nastale prve visokoškolske instituicije, od Filozofskog fakulteta, pa i Farmaceutskog o kojem vjerojatno mnogi ni ne znaju da su na tom prostoru bili", kazao je Turkalj.

Ova je knjiga upravo dobrodošla u ovo predblagdansko vrijeme. Kao i njezina prethodna izdanja namijenjena je prvenstveno Osječanima zaljubljenima u povijest svoga grada, ali i svima koji dolaze u Osijek, nastanjuju ga i žele saznati nešto više o ovome gradu. Čitajući je moći će se upoznati s gradskim znamenitostima, ali i osjetiti život grada, duh vremena i onaj osječki štih.

Izvor: Republika.eu/STV